"Zakon o legalizaciji konoplje od velikog je javnog interesa"

Zakon o iskorištavanju punog potencijala konoplje, o kojem će na prijedlog Socijaldemokrata Sabor raspravljati u četvrtak poslijepodne, od velikog je javnog interesa gledaju li se ukupni benefiti, zdravstveni, gospodarski i okolišni, poručila je autorica Zakona Mirela Holy.

„Ako želimo iskoristiti puni potencijal konoplje, moramo potpuno legalizirati i liberalizirati tu biljku, koja ima fenomenalne potencijale i u ekonomskom smislu jer se od nje može proizvoditi između 25 i 75 tisuća različitih proizvoda. Ima i znanstveno dokazano medicinske benefite, a samo 2020. u SAD-u je objavljeno više od 3500 znanstvenih radova o zdravstvenim benefitima konoplje”, naglasila je članica Aktiva Socijaldemokrata Holy na konferenciji za novinare.

Okolišni potencijali konoplje

Često se, kaže, zanemaruju okolišni potencijali konoplje koja je vrlo jaki čistač tla od toksina i kemikalija te upija jako velike količine ugljičnog dioksida, što znači da može aktivni raditi na suzbijanju klimatskih promjena. Naime, konoplja upija više od četiri puta Co2 nego drveće, što govori o važnosti konoplje za suzbijanje klimatskih promjena, upozorila je.

„Ovaj zakon podrazumijeva potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje, u medicinske, ekonomske, ali i industrijske svrhe. Riječ je o progresivnim zakonu jer omogućava za osobnu upotrebu uzgoj devet ženskih biljaka u punom cvatu, jer ljudi koji, primjerice, boluju od multiple skleroze, trebaju po prilici taj broj kako bi si mogli bez problema stvoriti dovoljne količine pripravaka koji im omogućavaju normalan i dostojanstven život”, navela je prednosti prijedloga.

Proizvodnja u građevinske svrhe

Zakon, pojasnila je, predviđa i proizvodnju konoplje u građevinske svrhe, za proizvodnju biokompozita koji može zamijeniti plastiku koja je veliki okolišni problem.  Ako gledamo ukupne benefite, zdravstvene, gospodarske, društvene, odnosno, okolišne potencijale, ovaj zakon je u izrazito velikom javnom interesu, kazala je. Kao ilustraciju navela je Kanadu koja je 2020. legalizirala konoplju u rekreativne svrhe i 2021. godine, prema podacima njihove gospodarske komore, uprihodila 17 milijardi dolara od rekreativnog kanabisa te je otvoreno deset tisuća radnih mjesta i još deset tisuća povezanih s njima.

Koautorica Zakona Vesna Nađ smatra da sve dok se u Njemačkoj ne progura ovakav zakon, neće ni u Hrvatsku i da bismo trebali predvodnica u legalizaciji konoplje, a ne ‘poslušni štreberčić’ koji čeka da EU donese uredbu.