Predstavljen Zakon o turizmu. Brnjac: ‘Donošenje plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza’

Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti, na snagu bi trebao stupiti početkom 2024. godine, a između ostalog će kao obavezu predviđati donošenje plana upravljanja destinacijom, rečeno je u srijedu na predstavljanju prijedloga tog zakona.

Prijedlog zakona je danas pušten u javno savjetovanje, koje će trajati idućih mjesec dana, do 26. kolovoza, a kako je istaknula ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, od početka mandata ove Vlade radi se na sveobuhvatnoj reformi turizma.

Tako je između ostalog donesena i počela se provoditi Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a osigurana su i bespovratna sredstva za turistički sektor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i državnog proračuna u visini od oko 1,3 milijarde eura.

Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu “krunu” reformskih napora, a njegov je cilj, rekla je ministrica, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.

Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, pa tako predviđa i alate za praćenje – indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.

Pokazatelji održivosti primjerice se odnose na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata.

Štoviše, donošenje plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza.

Kako je kazala Brnjac, s obzirom na neravnomjernu turističku razvijenost Hrvatske, odgovornost za upravljanje razvojem turizma se mora spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom.

Donosit će se na četiri godine, izrađivat će ih turističke zajednice, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane, usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a naposljetku, čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.

Pritom, temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim destinacijama, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, bit će izračun prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista.

Predstavnička tijela će moći na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom između ostalog donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture, navedeno je.

Sustav satelitskih računa održivog turizma predstavljat će okvir za sustavno praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma. Pritom, zbog neravnomjerne turističke razvijenosti hrvatskih regija, izradit će se nacionalni račun, regionalni računi na razini NUTS 2, te županijski računi (NUTS 3), samo za Jadransku Hrvatsku.

Kada je riječ o projektima od posebnog značaja za razvoj destinacije, navela je Brnjac, ministarstvo će uspostaviti javnu bazu takvih projekata, a oni će s moći financirati iz Fonda za turizam.

Predstavljeni prijedlozi

Za “punjenje” Fonda za turizam bitne su i dvije uredbe koje su također danas upućene u javno savjetovanje, koje bi na snagu također trebale stupiti od prvog dana iduće godine i odnose se na turistička zemljišta koja su u vlasništvu lokalnih jedinica i države, a predstavio ih je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Riječ je o prijedlogu uredbe o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište u kampu, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu, te prijedlogu uredbe o načinu određivanja jediničnog iznosa zakupnine za turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel i turističko naselje, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu.

Naime, na državnoj površini od oko 14,5 milijuna metara kvadratnih nalazi se 75 kampova, a na više od šest milijuna metara kvadratnih 150 hotela i turističkih naselja, pri čemu su imovinsko-pravni odnosi trenutno regulirani Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

Prema prijedlogu uredbi, cijena zemljišta u kampu će moći iznositi od 1,26 eura do maksimalno dva eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, a cijena zemljišta gdje se nalaze hoteli i turistička naselja od 1,50 eura do maksimalnih tri eura po metru kvadratnom godišnje u priobalju i Zagrebu, a na ostalim područjima od 0,20 eura do jednog eura, ovisno o odluci jedinica lokalne samouprave.

Kada je riječ o raspodjeli uprihođene zakupnine od kampova, 30 posto će ići u državni proračun, 20 posto u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp, 10 posto će pripasti jedinici područne (regionalne) samouprave, a 40 posto će ići u Fond za turizam.

Pritom, od kampova se očekuju godišnji prihodi od oko 15 milijuna eura.

Od zakupa zemljišta na kojima se nalaze hoteli i turistička naselja procjene su godišnjih prihoda od oko pet milijuna eura, pri čemu će 40 posto ići u Fond za turizam, isti postotak će pripasti i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi hotel ili naselje, a 20 posto je namijenjeno proračunu jedinici područne (regionalne) samouprave.

Kako je istaknuo Bačić, uredbe će značiti i veći trošak za trgovačka društva koja na zemljištima imaju turističke komplekse, no s druge strane će im pružiti i sigurnost u korištenju tih zemljišta, te ono što je najvažnije – nakon potpisivanja ugovora će moći pokrenuti nove investicijske cikluse.

Ocijenio je i da je visinom zakupnina postignut “fini balans”, da je iznos troška za trgovačka društva prihvatljiv i opravdan, pri čemu su ukupno predviđeni godišnji prihodi od oko 20 milijuna eura za oko 2,5-3 puta veći od onoga što su do sada hoteli i kampovi bili dužni plaćati.