Pijanistica svjetskog ugleda često ljetuje u Kukljici na otoku Ugljanu

Biljana Urban je pijanistica svjetskog ugleda. Kritika je opisuje kao umjetnicu veličanstvene snage i dubine (Culture catch, Steve Holtje, New York, 2014.), izuzetne profinjenosti te najviše moguće izražajnosti tonskog nijansiranja (Classica, Francuska 2022.). Svestranost Biljane Urban ogleda se u njenom esejističko-akademskom radu, djelatnosti producenta, vrsnog pedagoga i sveučilišnog predavača te osnivača ljetnih akademija i festivala. Umjetnica je vodeće svjetske izdavačke kuće nosača zvuka Naxos za koju je snimila šest CD albuma.

Repertoar Biljane Urban je ogroman i osobit. Češkog porijekla (unuka je Češkog skladatelja Jana Urbana), Biljana svoj umjetnički potencijal zadnjih godina posvećuje istraživanju glazbene baštine Čeha i oživljavanju velikog glazbenog opusa svoga djeda. Njen album sabranih djela češkog skladatelja Jana V. H. Vorišeka svrstan je u svjetski vrh deset najboljih albuma 2014. godine. Rodom iz Osijeka, nakon završene Muzičke Akademije u Zagrebu u klasi Damira Sekošana, Biljana Urban odlazi studirati na znamenitu Ecole Normale de Musique – Alfred Cortot u Parizu te na Kraljevskom konzervatoriju u Hagu u Nizozemskoj. Usavršavala se kod legendarnih pedagoga Elisso Virsaladze i Eugena Indjica. Francuski građanin postala je 1984., a posjeduje i Nizozemsko i Hrvatsko državljanstvo od 1995., a od 2012. boravi u SAD-u kao ‘’Artist in Residence’’ na Državnom Sveučilištu Kalifornije u Fresnu. Zbog toga je njemački medij ‘’Klassisch Mobil’’ naziva građankom svijeta.

Biljana Urban nastupala je u najpoznatijim svjetskim dvoranama, primjerice Concertgebouw – Amsterdam, Cité des Ars – Paris, Théatre de la Monaie – Bruxelles, ORF Beč. Godine 2012. Urban je dosegla svjetski vrh nastupivši u američkom glazbenom ciklusu ‘’Philipe Lorenz International Keyboard Concerts’’ koji predstavlja isključivo velikane pijanističke scene kao što su Danil Trifonov, Radu Lupu, Emanuel Ax. Engleski BBC 3 Radio, francuski France Musique, austrijski ORF, nizozemski NPO Radio 4, belgijski Radio Klara, njemački, švicarski, američki, hrvatski, slovenski, ukratko, najznamenitiji svjetski mediji redovno emitiraju recitale i CD snimke Biljane Urban. Od 2017. Biljana Urban je suradnica akademskog centra univerziteta u Beču – ‘’Exile Arte ‘’, Universität für Musik und Darstellende Kunst Wien.

Ovu vrhunsku glazbenicu imali smo sreće sresti u Kukljici na otoku Ugljanu gdje je provela nekoliko dana odmora. Iz razgovora saznajemo da je od djetinjstva provodila ljeta u Zadru i na otoku u obiteljskoj kući u Kukljici.

Dolazite u Zadar i na otoke Ugljan i Pašman od svoje sedamnaeste godine?

Ako postoji grad, za mene koja nemam posebnih geografskih uporišta, Zadar mi je kao sidro, vraćanje poznatom i prisnom. Njegove ulice i trgovi, bijeli osunčani kamen i luka postale su mi s godinama posebno drago odredište. Pratim Glazbene večeri u Donatu od djetinjstva i rad Koncertnog ureda Zadar koji programira izuzetne koncerte. Izvođaču je vrlo važan instrument, no isto tako prostor jer se kroz taj fenomen prostora komunicira ono neizrecivo i najsuptilnije u glazbi. Upravo tu leži veliko glazbeno zadarsko blago – reverberacije sv. Donata i Crkve sv. Krševana, Providurova palača, Kneževa palača te sam vibrirajući otvoreni prostor pojedinih trgova.

Kad me pitate za otoke, moram reći da su otoci moja velika strast. Njihovi mali crkveni zvonici, glasanje ptica i ljudskih glasova čine od njih glazbala mora. Posjetila sam najudaljenije otoke diljem svijeta i drag mi je posebno Cikladski arhipelag u Egejskom moru. No upravo zato što sam u Kukljici čitala Gravesove »Grčke mitove«, Homerovu »Kozmogoniju«, Platonovu »Gozbu« u mojoj adolescentskoj mašti ovaj mi je naš zadarski arhipelag poput Heladskih postao mitski i bezvremenski, utjelovio je dimenziju drevnosti i iskonskog.

Za Kukljicu me veže uspomena na mamu koja je svojih 40-tak ljetovanja provodila ovdje te je i ona postala malom legendom ovog mjestašca. Isto tako moja kćer, prava Amsterdamka, veliki je zaljubljenik u Kukljicu. Provodimo divne trenutke kratkih odmora u druženju sa širom obitelji i prijateljima. No, Kukljica nije samo mjesto dokolice i odmora. Kao Bjelinski na svojoj Silbi, tako sam i ja mnoge sate provela ovdje u tihom radu, u preslušavanju snimljenog materijala, u čitanju novog repertoara, pisanju.

Koliko ste kao ugledna međunarodna glazbenica prisutni na Hrvatskoj sceni?

Već 40 godina živim izvan Hrvatske no nastojim pridonijeti bogatstvu hrvatske glazbene scene u Hrvatskoj i u inozemstvu. Na Hvaru sam kao gost festivala »Hvarske ljetne priredbe« gotovo desetak godina vodila seminare i redovno nastupala u predivnom Franjevačkom samostanu.

U čast naše jedinstvene skladateljice Dore Pejačević pokrenula sam 2019. ljetnu međunarodnu akademiju »Dorina ljeta« u suradnji s Glazbenom školom i Zavičajnim muzejom u Našicama pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije. U Maastrichtu sam kao gost međunarodnog festivala Vocallis izvela Dorine skladbe »Fantasien« opus 17, ciklus skladbi za sopran i klavir »Mädchengestalten« i mnoge druge te su to bile Nizozemske praizvedbe. Ove jeseni ću opet u Nizozemskoj na istom festivalu Vocallis izvoditi Dorine glasovirske skladbe.

U Osijeku sam 2017. osnovala hommage skladatelju Janu Urbanu, mome djedu koji je dobio svoju postavu i kontinuitet kao bijenalni festival u Beču na »Universität für Musik und Darstellende Kunst Wien«.Istina je, bilo bi mi neizmjerno drago nastupati češće u Hrvatskoj posebno u Zadru te se nadam da ću steći suradnju i s Koncertnim uredom.

Studirali ste u Parizu i nastanili se u njemu. Može se reći da ste započeli karijeru u ovom gradu. Odakle dolazi Vaša naklonost prema Francuskoj kulturi i glazbi?

Oduvijek sam bila okružena francuskim knjigama jer je moja majka bila profesorica Francuskog i Hrvatskog jezika. Uopće, ljubav prema književnosti i poeziji, u istoj mjeri kao i prema glazbi, bio je dio svakodnevnog života od djetinjstva. Stoga sam svoj CD album Solitude – Samotnost, glasovirske skladbe francuskog skladatelja Florenta Schmitta koji nosi obilježje impresionizma posvetila sjeni moje majke. Snimci francuskog pijaniste Alfreda Cortota, njegova poetičnost formirale su uvelike moje glazbeno uho. Afinitet prema Debussyju i istraživanje boja tonskih paleta oduvijek me fasciniralo.

Koji nastup Vam je posebno ostao u sjećanju?

Posebno mi je bio drag koncert u Haagu u rezidenciji Austrijskog veleposlanstva s violistom Michaelom Gielerom koji je solist Concertgebauwog orkestra. U sklopu austrijsko-hrvatske suradnje »Gemeinsam Kultur erleben« izvodili smo djela Papandopula, Jana Urbana, Beethovena i Brahmsa. Na koncertu je bilo prisutno 14 veleposlanika, pravi europski event, skup ujedinjenih različitosti, apoteoza zajedništva kultura, a ne ekonomskih i militarističkih interesa. Ovaj hvalevrijedan projekt ideja je atašea za kulturu Hrvatske – Zadranina Domagoja Marića. Prvi akademski rad u Hrvatskoj o skladatelju Urbanu napisao je upravo Marić. Što reći… svijet je malen?