Svaki toplinski val izazove i val hitnih intervencija

Dok se svjetski stručnjaci i meteorolozi ne mogu načuditi situaciji u kojoj se svijet trenutačno nalazi zbog tri toplinska vala, koji haraju različitim kontinentima, mi se u Zadru također pržimo na temperaturama koje već danima prelaze 35 stupnjeva Celzijevih. Jedan za drugim toplinski se valovi smjenjuju diljem Europe, posebice na jugu, te u dijelovima Kine i SAD-a. Istodobno su obilne oborine uzrokovale razorne poplave i odnijele živote u Koreji, Japanu i sjeveroistočnom SAD-u.

Ekstremne vrućine

Velik dio južne Europe i Sredozemlja zahvaćen je ekstremnom vrućinom koja dolazi iz sjeverne Afrike. Očekuje se da će u nizu talijanskih gradova, uključujući Rim, temperatura prijeći 40, a na Sardiniji bi mogla doseći 46 Celzijevih stupnjeva. Posljedica je to globalnih klimatskih promjena, koje, osim što imaju veliki negativni utjecaj na planet, štete i nama, koji moramo podnositi temperaturne i vremenske ekstreme.

Iako na našem dijelu Jadrana temperature ipak nisu tako ekstremne, mjere opreza ipak se trebaju poduzeti, jer djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije svako ljeto zbog velikih vrućina imaju puno posla.

Iako je ljeto počelo naizgled mirno, čak s prečestim kišnim razdobljima, srpanj je pokazao svoje pravo lice i ekstremne temperaturne uvjete, koji vrlo lako mogu uzrokovati dehidraciju i sunčanicu, najčešće posljedice prekomjernog izlaganja suncu, naročito tijekom sredine dana, kada je opasnost od štetnih sunčevih zraka i najveća.

Ive Miletić, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije zato nas je podsjetio kako se ponašati tijekom toplinskog vala, na koje simptome pripaziti i kada izbjegavati boravak na otvorenom.

Držati se hlada

– S obzirom na to da je početak ljeta bio praćen nešto češćim promjenama vremena, pa čak i pljuskovima, u prvoj smo polovici srpnja čak imali dva posto manje intervencija u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no ovaj posljednji toplinski val to će promijeniti, jer ljudi se najčešće u dovoljnoj mjeri ne pridržavaju preporuka i naputaka zdravstvenih djelatnika, te prečesto bez primjerene zaštitne odjeće i dovoljno vode vrijeme provode na otvorenom, poručio je Miletić, dodavši kako su dehidracija, vrtoglavica, povraćanje, povišena tjelesna temperatura i nesvjestica najčešći simptomi toplinskog udara.

– Vrlo je važno pažnju obratiti i na temperaturu prostorije u kojoj boravite, jer klima uređaji ne bi trebali biti podešeni na temperaturnu razliku veću od četiri stupnja u odnosu na onu koja je vani. Česti boravci u previše rashlađenim prostorijama, kao i brze izmjene toplih i hladnih okruženja utječu na naše tijelo, tako da trebamo sami sebi osigurati uvjete u kojima naše tijelo neće imati pretjeranu reakciju na temperaturni šok, pojasnio je Miletić, zaključivši kako je najvažnije ne izlagati se suncu između 10 i 17 sati, boraviti u hladu kad god je to moguće, te piti dovoljno tekućine.