Mikroplastika u nama: kako se prenosi i taloži u nosu i grlu

Mikroplastika, sićušni ostaci plastičnog podrijetla koji sadrže kemikalije, nalaze se posvuda.

Oni se nalaze u hrani, u pitkoj vodi, u krvi i također u dišnim putevima, što je prvi put pokazano 2022. godine.

Svaki dan, svaki tjedan, svaki mjesec u godini udahnemo impresivnu količinu.

To je otkrilo novo znanstveno istraživanje koja se nedavno pojavilo u časopisu Physics of Fluids u kojoj je predstavljen model računalne dinamike fluida pomoću kojeg su istraživači proučavali transport mikroplastike unutar gornjih dišnih puteva.

Model su razvili Sveučilište tehnologije Sydney, Sveučilište Western Sydney, Sveučilište Urmia, Sveučilište Islamic Azad, Sveučilište Comilla i Sveučilište tehnologije Queensland.

Stručnjaci su promatrali kako “brzine protoka, oblik i veličina mikroplastike utječu na ukupni obrazac taloženja”, piše u radu.

Stoga je analizirana sferična, tetraedarska i cilindrična mikroplastika dimenzija 1,6, 2,56 i 5,56 μm. Uočeno je da “veća brzina protoka dovodi do niže učinkovitosti taloženja za sve oblike mikroplastike”.

Rezultati su naglasili da je primijećena značajna stopa taloženja mikroplastike u nosnim šupljinama.

“Kompliciran i vrlo asimetričan anatomski oblik dišnih putova i složeno ponašanje protoka u nosnoj šupljini i orofarinksu uzrokuju odstupanje mikroplastike od linije protoka i taloženje u tim područjima,” objasnio je Mohammad S. Islam, glavni autor istraživanja.

Brzina protoka, inercija čestica i asimetrična anatomija uzrokuju više nakupljanja čestica u tim regijama. Ta je stopa zapravo viša od one u dušniku i drugim područjima.

Istraživanja pokazuju da bi ljudi mogli udahnuti otprilike 16,2 komada plastike svakih sat vremena, što je ekvivalentno količini plastike koja se koristi za izradu kreditne kartice u cijelom tjednu.

Autori istraživanja nadaju se da će njihov rad podići svijest o ozbiljnim respiratornim zdravstvenim rizicima povezanim s izlaganjem i udisanjem mikroplastike.