I Zadar među predvodnicima “turizma gradova”

Ovogodišnja turistička sezona, pa i ovogodišnji Dani hrvatskog turizma, barem u dijelu nagrađivanja najboljih, ukazali su na značajnu novinu u hrvatskom turizmu.
Prava turistička revolucija posljednjih godina, s erupcijom u ovoj, dogodila nam se u nazovimo to “turizmu gradova”. U općim dobrim postocima rasta hrvatskog turizma, s četiri do pet posto, iskočili su vrhunskim rezultatima koji se penju i do 30 posto rasta Split, Zagreb i Zadar, uz već oduvijek u ovom turizmu najjači – Dubrovnik, a blizu je i Šibenik, dok Rijeka i Pula ne kriju snažne ambicije.
Zrakoplovi i produljenje sezone
Rezultat je to niza faktora u kojima nikako ne smijemo zaobići aktivnosti turističkog sektora i lokalnih vlasti na valorizaciji svog značenja, potencijala, povijesnih i kulturnih spomenika, javnih prostora, doživljaja i manifestacija, gastronomije i svega što grad treba pružiti gostima.
Ono što je u ovom imalo veliko značenje je bitan porast naleta zrakoplova, a čemu je kumovalo višegodišnje poticanje i privlačenje od strane HTZ-a, Ministarstva turizma i dijela lokalnih struktura.
 Još bitnije je da se sezona u značajnom dijelu, uz tradicionalni Dubrovnik, proširila daleko izvan ljetnog kupališnog odmora. Budimo iskreni u ogromnom broju naših malih, ljeti iznimno atraktivnih mjesta, turist u travnju ili rujnu, ako ga vrijeme ne posluži, pa i listopadu definitivno – nema gdje “ubiti” nekoliko dana. U gradovima sa naslijeđem i kreativnim aktualnim događanjima – ima.
Češća (kraća) putovanja
Češća i kraća putovanja kumovala su tome. Turisti su  prestali koristiti godišnji odmor u komadu od tri ili dva tjedna, i skratili ga na tjedan ili pet-šest dana. No, istovremeno se “časte” kraćim vikend ili produženim vikend boravcima u kojima traže zanimljivosti. Vrlo jeftini zrakoplovi, posebno izvan špice sezone, u tome im vrhunski idu na ruku.
Naravno ne treba zanemariti da se dobar sustav autocesta u to uklapa. Spomenuti jadranski gradovi s nedostižnim Dubrovnikom su i kruzerske luke. Ipak zrakoplovi u tome imaju značajnu ulogu jer dovode sve češće i goste kojima ovakav listopad kakav smo ove godine imali predstavlja vrhunsko vrijeme. Mislimo na goste iz sjevernog dijela Europe, ujedno i najbolje ili jedne od najboljih potrošača.
Činjenica je da uz tradicionalni Dubrovnik oduvijek, čak i pre odan gradskom turizmu, Zadar već nekoliko godina premašuje milijun noćenja, da je to konačno uspjelo i Zagrebu, a da su svi izgledi da će Split to vrlo brzo dosegnuti. Ovdje su stope rasta rekordne i sezona najduža.
Na to se nastavlja pitanje atraktivnosti za “kružne” ture. U jutro u kojem pišem – 1. studenog na Forumu u Zadru srele su se četiri grupe od 30 do 50 turista u razgledu. Takve smo prizore mogli vidjeti i u navedenim gradovima. Oni su dio obaveznog razgleda.
Nedavno objavljen prestižan pogled jednog britanskog časopisa s deset stvari koje morate obići u Hrvatskoj navodi, uz naravno Plitvička jezera, Kornate i neke druge fenomene: Zagreb, Zadar, Split i Dubrovnik.
Nagrađene destinacije
Vratimo se nagradama u kategoriji turističkih mjesta na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma.
Ukupan pobjednik je Dubrovnik o kojem ne treba posebno govoriti. Najbolja destinacija na kontinentu je – Zagreb. Najbolja srednja (mjereno brojem noćenja, a ne veličinom grada) destinacija na Jadranu je Split, a najboljoj od velikih destinacija – Dubrovniku, za vratom je puhao i Zadar.
Mogao bih sada navoditi u čemu se sve ne slažem s ocjenjivačima i ovim izborom, zašto recimo nema nekih vječnih briljantnih sredina tipa Rovinja, Poreča, Raba i slično, no temeljno je da je izborom dominirao – turizam gradova, a što odgovara i stopama rasta i novom fenomenu na sceni.
Mogli bismo tomu dodati činjenicu da Zagreb do pred koju godinu nije imao hostela, a da sada vrvi istima, da je Split do pred nekoliko godina malo koji turist znao kao odredište, osim da mora proći preko njega iz zrakoplova, s autoceste da bi produžio za Makarsku rivijeru ili se trajektom prebacio na Hvar ili Brač. Sada Split prelazi 600.000 noćenja već do sezone, a novi objekti niču. Zadar nakon propasti nekadašnjih hotela, na Poluotoku zadnjih godina što hotela, hostela do ponajprije apartmana i bed & breakfast smještaja, ima preko 500 novih postelja u povijesnoj jezgri, a sa širim obuhvatom i puno više.
Preokrenuti izleti i mamci
Nekad su turisti iz rivijernih mjesta koju večer, zbog fešte ili onako, ili zbog kiše, svratili u grad. Sada turisti iz grada povremeno odu u okolna mjesta i atrakcije.
Hoće li trend potrajati? I osnažiti što god više budemo produljivali sezonu? Turistički djelatnici i vlasti ovih sredina trebaju promisliti što dalje i tomu se prilagoditi. Hoće li to štetiti malim mjestima i tradiciji turizma? Nikako. Ljeto im nitko ne može oduzeti. Sada se i oni,ako imaju kapacitete, trebaju satelitski vezivati uz gradove, umjesto nekadašnjeg obratnog puta u kojem se recimo Split morao vezivati u prolazu k Makarskoj ili Bolu i Hvaru da se gost malo prošeta kroz njega. Dakle nije stvar (samo) onog  da su veliki gradovi, kada smo upropastili industriju i proizvodnju, morali posegnuti za turističkom utjehom, već se radi o neminovnom trendu.
Ozonske rupe
 Ne smijemo zaboraviti niti ozonske rupe i liječničke preporuke protiv izlaganja suncu – prženju. Današnji je turizam sve više turizam doživljaja, a ne tek sunčanja i kupanja, makar će more i sunce (u manjim količinama nego nekad) ostati trajan oslonac.
Uz to, atraktivnost ovih gradova traži preslagivanje okolice zbog nje, ali i same ponude gradova. U kraćim boravcima van sezone čovjek je puno pokretljiviji i želi i izaći iz grada koji mu je sad centar smještaja (suprotno od vremena kada je centar bilo plažno mjesto iz kojeg se svraćalo u grad). E sad, gost iz grada treba  prirodne ljepote i fenomene, vinske i maslinske staze, povijesna i arheološka mjesta, etno ponudu i selo, mjesta za aktivnosti i adrenalin. Ovaj tip turizma traži nove sadržaje pa će tjerati Split da konačno kvalitetno ponudi Salonu, i njega i Zadar da nudi rafting i planine, zagorski dvorci i kurije, toplice oko Zagreba svakako na to trebaju računati.
Dakle, turizam se mijenja, a mijenjamo se i mi. Najviše koristi, vjerojatno i truda, u to, istina i s najviše resursa, ulažu veliki gradovi.
 Jednom mišlju – više nismo isključivo uskosezonsko odredište turizma sunčanja i kupanja, a širenjem sezone turizam traga za novim doživljajima.