Država će brinuti o grobovima ustaša, partizana i svih žrtava komunizma

Vlada će sutra, kako doznajemo, predložiti zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih grobalja, grobalja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja
Hrvatska će  uskoro dobiti zakon u kojem će se kao niti u jednom dosad realizirati  ideja o nacionalnom pomirenju koju je naročito  zastupao Franjo  Tuđman. Naime, Vlada   će sutra, kako doznajemo, predložiti zakon o  istraživanju, uređenju i  održavanju vojnih grobalja, grobalja žrtava  Drugog svjetskog rata i  poslijeratnog razdoblja. 
To se odnosi na sve  poginule u Drugom svjetskom ratu ili umrle uslijed rata,  u razdoblju od  6. travnja 1941. do 9.  svibnja 1945. godine. Zakon posebno propisuje  brigu o vojnim grobljima,  pa kaže da su to groblja  i  grobovi vojnika poginulih u Drugom svjetskom  ratu, što znači da će   država istraživati i  uređivati grobove svih  vojnika  bez obzira na kojoj su strani ratovali, dakle partizana, domobrana, ustaša, Nijemaca….  Isto se odnosi i na sve  vojske koje su sudjelovale u Prvom svjetskom  ratu na području Hrvatske.  Skrbit će se i posmrtnim ostatcima vojnika s područja Hrvatske   poginulih u Drugom  svjetskom ratu, ako se  njihovi grobovi nalaze u  inozemstvu te o grobovima  osoba prisilno deportiranih u logore ili  onih koji su prisilno mobilizirani.
Javna rasprava
Iznimno je zanimljivo i  kako zakonski prijedlog  precizira tko su žrtve poslijeratnog razdoblja. Uz  osobe koje su smrtno  stradale u oružanim sukobima nakon 9. svibnja  1945. godine, to su i “žrtve komunističkog režima  na području Hrvatske i u  inozemstvu”, što  uključuje – ubijene u izvansudskim egzekucijama, zlostavljanjem u zatvorima ili zarobljeništvu,  terorističkim i gerilskim  napadima kao i atentatima uslijed neslaganja s  politikom i političkim  uređenjem tadašnje  države.
Ovako široko definiranje žrtva poslijeratnog  razdoblja otvara niz pitanja na koje će moći odgovoriti samo Vlada nakon što  zakon krene u  javnu raspravu. Primjerice, hoće li hrvatska  država uređivati i grobove  stradalih pripadnika  gerilske, takozvane Bugojanske skupine, koja je  1972. godine pokušala  podignuti ustanak protiv  jugoslavenskog režima?
Svima mir
Hoće li se u ovako postavljenu definiciju uklopiti  čak i grob Maksa Luburića, zapovjednika  koncentracijskog logora  u Jasenovcu, koji je u  odsutnosti osuđen za ratni zločin, a udbaški atentatori ubili su ga 1969.  godine u Španjolskoj,  gdje je i pokopan?  
Ministar branitelja  Predrag Matić, čiji resor  predlaže zakon, nije želio  govoriti o pojedinačnim  slučajevima.
– Cilj je ovog zakona da  sve žrtve, sve kosti dobiju svoj mir. Mislim da je  došlo vrijeme da se to  napravi, da je Hrvatska  zrela za ovakav čin. I žrtve Jazovke i žrtve Jadovnog i žrtve komunističkog režima zaslužile  su da se država prema  njima dostojno odnosi,  rekao nam je Matić.
Kad ovaj zakon stupi  na snagu prestat će  važiti  svi akti kojima se trenutačno regulira briga o  grobljima žrtava Drugog  svjetskog rata, ali i komunističkih zločina. S  radom prestaje i Ured  za  pronalaženje i obilježavanje  žrtava komunističkih zločina,  osnovan prošle godine temeljem zakona kojeg je  predložio Andrija Hebrang. Sav posao tog ureda preuzima Ministarstvo branitelja.