U proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije vodeći smo u Hrvatskoj

Zadarska županija je nedavnim otvorenjem solarne elektrane u Obrovcu okrenula novu stranicu u nastojanju da što manje ovisi o fosilnim gorivima. Obnovljivi izvori energije su naša budućnost, a Zadarska županija je u samom hrvatskom vrhu po proizvodnji i iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Klimatske promjene su odavno prijetnja našoj sigurnosti, što smo imali prilike i vidjeti prateći katastrofalne poplave, kako na kontinentu, tako i kod nas u Zadarskoj županiji, gdje su Obrovac i Gračac pretrpjeli velike štete.

O svemu smo ovome razgovarali s Olivijem Meštrovićem, pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije.

Ključni programi

Zadarska županija je vodeća regija u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije. Koliki postotak proizvodnje otpada na obnovljive izvore energije na području Zadarske županije i koliko se kućanstava iz njih napaja?

– Da, naša županija je vodeća, prvenstveno zbog kvalitetnog i pravovremenog osiguranja preduvjeta da se projekti koristivosti obnovljivih izvora energije »dogode« na našem prostoru. To je bilo, u prvom redu, prihvaćanje Nacionalnih energetskih programa Vlade Republike Hrvatske koje je županija, u sklopu provedbe Strategije energetskog razvitka koji su imali za cilj povećanje energetske učinkovitosti, sigurniju dobavu i opskrbu energijom, diverzifikaciju energenata i izvora energije, realne cijene energije i razvitka poduzetništva, te posebice zaštite okoliša, prihvatila prije više od 20 godina.

Za našu je županiju, uz generalno opredjeljenje u energetskom području na osnovama koristivosti obnovljivih i ekoloških prihvatljivijih izvora energije, prihvaćanje tih programa bilo okosnica svih daljnjih aktivnosti koje smo proveli u proteklom razdoblju.

Posebno vrijednim i značajnim energetskim potencijalom županije kao i potrebitim tehničko-tehnološkim poboljšanjima u energetskom sektoru na području naše županije ocijenjeni su iskoristivost vjetropotencijala sunčeve energije i biomase tako da smo, u suradnji s Energetskim institutom »Hrvoje Požar«, inicirali i izradili Program potencijala obnovljive energije i povećanja energetske učinkovitosti na području Zadarske županije.

Ciljevi tog projekta su analiza mogućnosti i predviđanje mjera energetske učinkovitosti te razvitak korištenja obnovljivih izvora energije na području županije, identificiranje projekata i kriterija za njihovo prihvaćanje i pokretanje, predlaganje organizacijskih mjera te izrada akcijskog plana djelovanja kao aktivan doprinos široj primjeni obnovljivih izvora energije te većoj primjeni mjera energetske učinkovitosti u Zadarskoj županiji.

U prethodnom razdoblju proveden je Program mjerenja te je izrađen i Atlas vjetra Zadarske županije koji osigurava pouzdane, visokokvalitetne i reprezentativne službene podatke gospodarsko-poduzetničkom sektoru koji ima interesa za izgradnju vjetroparkova na ovom području. S obzirom da se radi o izuzetno značajnim financijskim ulaganjima, podaci Atlasa vjetra su ključni u odluci investicijskog ulaganja.

Atlas vjetra u Hrvatskoj ima jedino Zadarska županija. No, neovisno o dovršetku izrade Atlasa vjetra za Zadarsku županiju, u vremenu provedbe Programa mjerenja, a na osnovama podloga potencijalno koristivih lokacija za korištenje energije vjetra na području Benkovca, Obrovca, Jasenica i Gračaca, Županija je osigurala prostornoplanske i druge preduvjete za korištenje energije vjetra u Zadarskoj županiji, vodeći računa da je porast instalirane snage u pojedinim zemljama Europske unije, u to vrijeme, bio čak oko 30 posto godišnje.

Treba istaknuti i to da je upravo na području Zadarske županije izgrađen i stavljen u uporabu prvi vjetropark u Republici Hrvatskoj – vjetropark Ravna 1 na Pagu ukupne instalirane snage vjetroagregata od oko 6 MW. Osim ovog vjetroparka u proteklih nekoliko godina izgrađeno je više drugih vjetroparkova na području Županije odnosno gradova Benkovca i Obrovca te općine Gračac.

Ukupna nazivna snaga izgrađenih i stavljenih u uporabu vjetroagregata u Zadarskoj županiji iznosi oko 170 MW, ostvareno je i znatno smanjenje štetnih emisija CO2 što značajno doprinosi i politici Energetske strategije 20-20-20. Ukupna vrijednost investicija u Zadarskoj županiji iznosi preko 200 milijuna eura.

Važno je napomenuti da su, osim izgrađenih i stavljenih u uporabu vjetroagregata, prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo s obzirom da postupke ishođenja energetskih odobrenja vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, građevinske dozvole za značajnije proizvodne kapacitete vodi Ministarstvo prostornog uređenje, graditeljstva i državne imovine, a za manje kapacitete naš odjel, u tijeku su pripreme i drugih projekata izgradnje vjetroparkova ukupne nazivne snage vjetroagregata od više stotina MW, ukupne vrijednosti više stotina milijuna eura.

Veliki potencijali

Inače, prema rezultatima Programa potencijala obnovljive energije i povećanja energetske učinkovitosti na području Zadarske županije, ukupni proizvodni potencijal Prostornim planom Zadarske županije planiranih zona za koristivost energije vjetra iznosi preko 900 MW, a zadnjim izmjenama i dopunama Plana, koje su donesene prije mjesec i pol, planirane su i dvije nove zone za izgradnju vjetroelektrana.

Isto tako, prostornim planom Županije omogućena je izgradnja i solarnih elektrana u zonama na kojima su izgrađene vjetroelektrane.

Sunčevo zračenje

Dobar je plan temelj svakog projekta. Koje ste strateške dokumente i planove već donijeli na razini županije?

– Treba reći i to da se, pored značaja u energetskom sektoru Zadarske županije, radi i o izuzetno značajnim financijskim ulaganjima te odgovarajućoj ekološkoj renti jedinicama lokalne samouprave na čijim područjima se proizvodi električna energija iz energije vjetra, komunalnih i drugih doprinosa, novog zapošljavanja i dr.

Koristivost sunčeve energije na području Zadarske županije također jedan od primarnih ciljeva energetskog sektora županije kojim se, pored spomenutih ekoloških učinaka, u privatnom i javnom sektoru ostvaruje dodatna energetska neovisnost u korištenju diverzificiranih energetskih izvora i povećava stabilnosti energetske opskrbe.

To posebice iz razloga što na području naše županije potencijal sunčeve energije iznosi oko 4,9 milijuna GWh dozračene energije ukupnog sunčevog zračenja godišnje.

Zadarska županija je u prethodnom razdoblju izradila nekoliko značajnih dokumenata kao podloga koristivosti sunčeve energije i to: Gospodarski potencijal i isplativost korištenja sunčeve energije; Atlas dozračene sunčeve energije i Program procjene potencijala obnovljive energije i povećanja energetske učinkovitosti, koji su također izrađeni u suradnji s Energetskim institutom »Hrvoje Požar« i koji predstavljaju osnovu prostornoplanskog i svakog drugog određenja Zadarske županije u energetskom sektoru, posebice izgradnji solarnih elektrana, a ujedno su i značajna potpora i olakšanje poduzetničkom i gospodarskom korisničkom sustavu u planiranju izgradnje i realizacije energetskih projekata na osnovama koristivosti sunčeve energije.

Također, projektom Analiza mogućnosti korištenja biomase za energiju na području Zadarske županije osigurani su temeljni pokazatelji i preduvjeti korištenja biomase iz stočarstva i poljoprivrede te šumske biomase u primjenama tehnologija i tehnoloških postupaka prerade i pretvorbe u energiju za koje, prema rezultatima Analize, na području naše županije postoji znatan energetski potencijal, tako da je dosad na području naše županije izgrađena i u uporabi i jedna elektrana na biomasu.

Zadarska županija je, neovisno o tome što u svojoj nadležnosti nema cjelovit proces koji može dati rješenje po sistemu »ključ u ruke« u realizaciji projekata koristivosti obnovljive energije vjetra, sunca i biomase osigurala sve strateške preduvjete i dokumente koji su prepoznati od strane energetskog javnog i privatno-poduzetničkog sektora na području više naših gradova i općina i u tom smislu očekujemo daljnji razvoj i ulaganja u zelenu energiju na području naše županije.

U prilog tome treba istaknuti da su novim izmjenama i dopunama plana dani kriteriji i uvjeti da se solarne elektrane mogu planirati i na nekim drugim područjima nego što je to bilo određeno prije. Dakle, preduvjeti za razvoj energetskog sektora naše županije na osnovama koristivosti obnovljive energije se znatno povećavaju.

Svakako će tome značajno pridonijeti i projekt izrade Web-gis karte pogodnosti i osjetljivosti područja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno energije sunca, uzimajući u obzir sve ograničavajuće parametre kao stručne podloge za planiranje prostora i vjerodostojnog »prepoznavanja« potencijala u ovom sektoru, koji pokrećemo u idućih mjesec – dva.

Neki od važnijih pokazatelja energetskog sektora koristivosti obnovljive energije za našu županiju su izgradnja vjetroelektrana na području Zadarske županije. Podaci Atlasa vjetra Zadarske županije pokazuju da je proizvodni potencijal više od 900 MW vjetroagregata, a izgrađeno je i u uporabi cca 170 MW nazivne snage vjetroagregata koji na godišnjoj razini proizvedu oko 500 GWh s mogućnošću opskrbe kućanstava 100 do 150 tisuća kućanstava.

Smanjenje štetnih emisija u odnosu na konvencionalne elektrane tako iznosi cca 510.000 tona CO2 (cca 3.000 tona/1 MW) godišnje, 26.000 tona šljake i pepela godišnje, cca 3.500 tona SO2 godišnje iviše stotina GWh otpadne topline.

Aktualno je više projekata koji su u postupku ishođenja dokumentacije za stjecanje pravnog interesa i građenje. Ukupan broj sunčanih sati u godini na području Zadarske županije iznosi cca 2.475, a izgrađeno je oko 35 uglavnom neintegriranih sunčanih elektrana ukupne snage više od 10 MW, ukupne investicije više od 5 milijuna eura.

Prva vjetroelektrana u RH izgrađena je na području naše županije (VE Ravna, Pag), tadašnji vjetroagregati su bili nazivne snage cca 800 kW, današnji su od 3, 5 pa i više od 5 MW, a prije 12-ak godina dobili smo i nagradu Zaklade »Hrvoje Požar« za popularizaciju energetike u RH.

Preventiva od poplava

Poplava u Obrovcu i Gračacu podsjetila nas je na važnost adekvatnog i pravovremenog uvođenja mjera za zaštitu od poplave. Koje se mjere u budućnosti trebaju poduzeti kako bi se takve katastrofe na našem području izbjegle?

– Područje Zadarske županije obuhvaća područje malog sliva »Zrmanja – zadarsko primorje« – Branjeno područje 26, iz kojeg je izuzeto područje sjevernoistočnog dijela općine Gračac koji pripada slivu rijeke Une. Ovo slivno područje ima sličnu specifičnu problematiku obrane od poplava na vodama prvog i drugog reda koja je prvenstveno karakterizirana velikim oscilacijama protoka unutar vodotokova kao i kratkoćom vremena propagacije poplavnih valova.

Osim rijeke Zrmanje, tu se uglavnom radi o većim ili manjim bujičnim vodotocima, a na pojedinim lokacijama o kanalima za unutarnju odvodnju melioriranih ili nemelioriranih polja. Na području Zadarske županije nalaze se četiri brane s pripadajućim akumulacijama, i to: brana akumulacije Vlačine, brana akumulacije Grabovac na vodotoku Bašćica, brana i akumulacija Razovac i brana i akumulacija Štikada u koju se ulijeva rijeka Ričica.

Brane Vlačine i Grabovac su dvonamjenske za navodnjavanje i obranu od poplava te njima upravljaju Hrvatske vode. Brane Razovac i Štikada su u pogonskoj funkciji RHE Velebit i njima upravlja HEP.

Kako je Planom djelovanja Zadarske županije u području prorodnih nepogoda za 2023. godinu i navedeno, sve vodotoke lokalnog značaja, mahom bujice, karakterizira nagli nailazak vodnih valova (poglavito u uvjetima povećane saturiranosti tla) s kratkim vremenom koncentracije i nemogućnošću sprovođenja aktivne obrane od poplave.

Upravo iz tih razloga prognoze o padalinama dobivene od DHMZ-a, a koje su u današnje vrijeme dovoljno pouzdane, bitnije su za proglašenje stanja pripravnosti i poduzimanje propisanih aktivnosti nego opažanja vršena na vodomjernim letvama u mjerodavnim hidrološkim profilima.

Naglasak se stoga stavlja na preventivu, u prvom redu redovno održavanje zaštitnih objekata, sječu šiblja i izmuljivanje korita u reguliranim dolinskim tokovima i obuhvatnim kanalima, čišćenju propusta i sifona.

S obzirom na to da se poplave na lokalnim vodama u pravilu javljaju isto kad i na državnim vodama, velik dio lokalnih voda pripada slivovima državnih voda, u organizacijskom smislu kao i što se tiče rukovođenja, korištenja ljudstva, materijala i opreme, provođenje mjera obrane od poplave je objedinjeno.

Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode – poplave svakako uključuju planiranje, gradnju i održavanja kanalskog sustava na području županije. Pritom treba posebnu pažnju posvetiti kritičnim mjestima u kanalskom sustavu (propusti ispod cesta, pristupni mostovi, čistoća i protočnost kanalskih pravaca). Ovi elementi osiguravaju kvalitetnu odvodnju oborinskih voda i protočnost sustava.

Redovita kontrola i održavanje pokosina i protočnog profila osiguravaju dovoljno kapaciteta za odvodnju oborinskih voda. Eventualno usporenje toka moguće je ako se preklope visoke podzemne vode s velikim oborinskim vodama u kratkom razdoblju.

Ključnu ulogu u provedbi preventivnih mjera imaju Hrvatske vode koje, s obzirom na sve učestalije prirodne nepogode ovog tipa na našem i ostalim područjima države, trebaju posvetiti dodatnu pozornost i provoditi odgovarajuće preventivne mjere umanjenja posljedica ove prirodne nepogode.

Vjerujem da će to tako ubuduće i biti, no svakako treba uzeti u obzir da su poplave prirodne nepogode koje, u pojedinim situacijama, mogu biti i nepredvidivih katastrofalnih razmjera. Time su zadaće i dogovornosti Hrvatskih voda iznimno zahtjevne.

Sustavna rješenja

S ciljem sustavnog rješavanja ovog velikog ekološkog problema, tvrtka Analisys and Control Technologiest iz Zagreba, uz stručnu i znanstvenu suradnju Instituta »Ruđer Bošković«, Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta, Zavoda za javno zdravstvo i HCR-a, predvođena dr. Vladom Valkovićem, znanstvenikom instituta »Ruđer Bošković«, izradila je »Procjenu nultog stanja okoliša na lokaciji deponije bivše tvornice glinice kod Obrovca« kao podloge sanacije i dovođenja ove lokacije u uporabivo stanje. Nakon toga pristupilo se izradi Prijedloga sanacije (dovođenja u uporabivo stanje) lokacije deponije bivše Tvornice glinice.

Sve ove aktivnosti i istražni radovi bili su polazište za uvrštenje lokacije bivše tvornice glinice u Obrovcu na popis tzv. devet crnih točaka u Republici Hrvatskoj koje je Ministarstvo utvrdilo potrebnim sanirati i dovesti lokaciju u uporabivo stanje neštetno za okoliš i prirodu. Time je rješavanje ove problematike preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kao nadležno Ministarstvo, odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Za provedbu sanacije zadužen je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je 2006. godine putem otvorenog postupka javne nabave odabrao tvrtku Odlagalište sirovina d.o.o. iz Zadra za izvođača radova na sanaciji bazena crvenog mulja i otpadne lužine. Plan je bio ubrzavanje prirodnog procesa isparavanja vodene otopine lužine koji se i odvijao zadnjih 25 godina, nakon čega bi u bazenima ostala krutina.

Prema podacima tvrtke koja je obavljala sanaciju sva količina crvenog mulja se nije mogla zbrinuti na predviđen način zbog odstupanja između procijenjenih i stvarnih količina crvenog mulja i lužine. Zbog nepredviđenog ponašanja crvenog mulja površina isparavanja je samo djelomično izvedena. Plan sanacije usporile su i velike količine oborina te se u njega utrošilo četiri puta više materijala pa su i troškovi znatno porasli u odnosu na predviđene.

Radovi na sanaciji su se provodili od prosinca 2006. godine do 27. prosinca 2010. godine kad su, sukladno nalogu Fonda kao investitora, obustavljeni svi radovi na sanaciji osim poslova čuvanja i održavanja gradilišta iz razloga što se smatralo da se predviđenim radovima neće postići ciljevi sanacije te da je za nastavak radova potrebno izraditi dodatnu dokumentaciju.

Fond je 2011. godine na lokaciji bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice proveo dodatne istražne radove temeljem kojih je izrađen, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, u srpnju 2013. godine novi Sanacijski program Bazeni crvenog mulja i lužine bivše tvornice glinice u Jasenicama, na koji je MZOE 24. studenog 2015. godine izdalo Suglasnost i čiji je rok provedbe 5 godina, odnosno program je trebao biti dovršen do 2020. godine.

Novi Sanacijski program je dodatno razradio idejno rješenje kojim se tekuća faza uklanja isparavanjem, a sadržaj velikog bazena stabilizira kako bi završni brtveni sloj imao nosivost koja omogućuje da nakon provedene sanacije planiranim zahvatom bude moguće korištenje cijele površine bazena za buduću namjenu uz određene uvjete i mjere pri korištenju iste.

S obzirom na to da u proteklih nekoliko godina prema našim saznanjima nije bilo aktivnih provedbenih radnji sanacijskog programa na lokaciji bazena i kruga (bivše) tvornice, Županija je u više navrata tijekom tih godina upućivala upite Ministarstvu za očitovanjem o statusu projekta sanacije.

Zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju radova na predmetnoj lokaciji te postupka koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu u kojem Fond ima pravni položaj oštećenika zbog štete koja je nastala Fondu, Fond nije u mogućnosti planirane aktivnosti vremenski determinirati.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.