Župan s gradonačelnicima i načelnicima održao radni sastanak

Zadarski župan Božidar Longin održao je redovni radni sastanak s gradonačelnicima i načelnicima Zadarske županije. Na stolu se našlo sedam točaka dnevnog reda. Teme su bile standarne poput Centra za gospodarenjem otpadom (CGO), aglomeracija, izgradnja vodovoda, izgradnja i dogradnja škola, ali i pripreme za narednu turističku sezonu.

Po završetku radnog sastanka medijima su se obratili župan Longin, načelnik Gračaca Robert Juko, načelnik Preka Jure Brižić, predsjednik Skupštine Zoran Šikić te pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Ivan Šimunić. U multimedijalnoj dvorani u Centru za kreativne industrije župan Longin rezimirao je sve teme kroz koje su obrađene.

Probni rad CGO-a

– Puno je posla, sezona je pred nama i treba se pripremiti za nju. Uvod u današnji sastanak bila je priprema za turističku sezonu jer nakon velikih poplava, nažalost, nam uvijek dolaze problemi s požarima. Od velikih tema koje smo obradili bilo je stanje u našem CGO-u.

Ukratko rečeno, radovi teku prema planiranom, za sada nema nikakvih problema i očekujemo sredinom rujna da će krenuti u probni rad, kazao je Longin, dodajući kako je ovaj projekt »težak« 90 milijuna eura, a o njemu je podrobnije govorio predsjednik Skupštine Zoran Šikić.

– Treba istaknuti da će zadarska regija biti pošteđena »penala«, odnosno imat ćemo garanciju da će cijene odvoza otpada i smeća biti prihvatljivije. Konstantno se zbog političkih i populističkih razloga razgovara o tehnologijama. Struka ima jasan stav, a to je da je alternativa poput spalionice, koju javnost u pravilu ne prihvaća, prihvatljiva i da možemo biti zadovoljni da ćemo biti jedan od četiri centra koji garantiraju da će cijene odvoza biti prihvatljivije.

Što se aglomeracije tiče, radimo na tome, napravljen je velik iskorak, a vodovodizacija mora ići ruku pod ruku s izgradnjom odvoda. Bez europskih novaca nećemo moći isfinancirati sve u okvirima u kojima se to nalaže, stoga su jako važna potencijalna rješenja, da se već sada usmjeri na ono što je prihvatljivo.

Govorimo o gotovo petnaestogodišnjim rokovima, što nama predstavlja problem i moramo težiti rokovima koji će nama stati u neke okvire do maksimalno deset godina, istaknuo je Šikić.

Redukcije vode

Druga vrlo važna tema o kojoj se raspravljalo je aglomeracija Karinskog i Novigradskog mora, podvelebitski kanal, odnosno cijeli kontinentalni dio županije.

– Inženjer je predstavio kako je studija za aglomeraciju u završnoj fazi i 5. lipnja u Benkovcu imamo ciljani sastanak. Na sastanku smo zaključili kako bi dobro bilo da se ovaj ogroman projekt podijeli na nekoliko manjih segmenata da se lakše izvede. Osim aglomeracije, radimo na još jednom ogromnom projektu, vodovodizaciji.

Svi znamo što se ljeti događa, koliki je pritisak na infrastrukturu i ona mora biti zadovoljavajuća kako bi imali normalne uvjete za život, a naravno onda i prostora za razvoj turizma i svega onog što uz to ide, objasnio je Longin. Probleme s vodom najviše osjećaju otočani, koje očekuju redukcije, no načelnik Preka, Jure Brižić, uvjerava kako se radi da one budu što manje i rjeđe.

– Sve nas načelnike manje-više muče isti problemi. Prvenstveno tu je turistička sezona, imali smo probleme s opskrbom vodom prošle godine, pogotovo mi na otocima. Dogovorili smo sastanak s direktorom Vodovoda kako bi pokušali pronaći bolje rješenje da ne bi bilo toliko redukcija. Znamo da će se one dogoditi zbog broja ljudi i dotrajale infrastrukture, no želimo to svesti na minimum.

Isto tako vrlo važan nam je i prostorni plan Zadarske županije tako da sve naše općine mogu krenuti usklađivati svoj prostorni plan s planom Zadarske županije. Tu se prvenstveno radi o turističkim, poslovnim i sportskim zonama te zonama za solare. Nadamo se da ćemo kroz godinu dana koja je ispred nas donijeti još jedan prostorni plan, gdje ćemo moći unijeti još neke stvari.

U kontekstu aglomeracije mi smo poslužili kao primjer uspješne priče. Općine Kali i Preko imaju zajedničku aglomeraciju, zajedničko rješavanje dijela vodovodne i kanalizcijske mreže. Dobili smo i šest milijuna eura bespovratnih sredstava za pročišćivač, što je temelj cjelokupne aglomeracije.

Nadam se kako ćemo cijelu ovu priču završiti do kraja ove godine, kazao je Brižić dodajući kako se dokumentacija spremala još od 2013. godine pa je lakše bilo doći do sredstava jer je sve bilo spremno.

Jednosmjenska nastava

Zahvaljujući sredstvima iz NPOO-a, Zadarska županija ima veliku priliku za izgradnju osnovnih škola te samim time ući u jednosmjensku nastavu, ali i za zadržavanje ljudi na ovim prostorima.

– Dobar dio dokumentacije i idejnih rješenja je spremno. Potrudit ćemo se što više toga napraviti jer nam je sada stvarno jako dobra prilika. Također pričali smo i o zdravstvenom sektoru. Svi znamo kako postoji problem liječnika primarne medicine, problemi u našoj bolnici, a imamo situaciju u kojoj uskoro jedan veliki broj ljudi odlazi u mirovinu.

Naravno da ćemo se susresti s problemom manjka liječnika, kako u našoj bolnici tako i po većini općina. Moramo iznaći način kako privući mlade ljude, aktivirati taj sustav i zadovoljiti da nam zdravstvo bude na potrebnoj razini.

Paket mjera kojeg radimo odnositi će se na to da rješavamo zbrinjavanje osnovnih životnih problema, poput stambenih problema, zapošljavanje bračnog partnera, sve ono što je bitno i nužno za mlade obitelji.

Te će mjere biti predstavljene kroz 15 dana pismenim putem našim općinama i gradovima te bi tako zajedno s njima Županija pokušala privući mlade obitelji i liječnike da ostanu ovdje, zaključio je Longin.

Ministarstvo obrazovanja ima u planu provesti tri natječaja s ciljem postizanja organiziranja jednosmjenske nastave u cijeloj Hrvatskoj do školske godine 2027/2028. Pročelnik Šimunić dotaknuo se natječaja za dogradnju i izgradnju škola ove godine.

– Mi imamo sedam građevinskih dozvola i sedam škola u projektiranju. Jedan dio škola ima sve što im je potrebno, a za nekolicinu škola tek trebamo pokrenuti postupak. Županija je osnivač za 27 škola, a njih sedmero radi dvosmjenski.

Prvi natječaj koji će biti u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, odnosit će se baš na ovih sedam te ćemo se moći prijaviti. Drugi natječaj bi trebao biti za škole koje rade u jednoj smjeni, a neke prostorije su pretvorili u učionice, poput kuhinje ili knjižnice.

On će se financirati iz programa Konkurentnosti i kohezija, dok će se treći natječaj biti samo za sportske objekte, poglavito za školske dvorane i bit će osigurano 450 milijuna eura, objasnio je Šimunić.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.