Ministar Šime Erlić otkrio što donose natječaji iz programa EU-a do 2027.: ‘Mogućnosti je više nego ikad’

Pred nama je nova financijska perspektiva, nova omotnica sredstava iz europskih fondova koja je dvostruko izdašnija od sredstava koja su nam dosad stajala na raspolaganju. To znači da nas čeka veliki investicijski ciklus, prije svega u području zelenih politika, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, ulaganja u zaštitu voda i okoliša, pa do ulaganja u digitalizaciju. Mogućnosti je više nego ikad, ovo je prilika generacije i vrlo vjerojatno više nikad nećemo imati šansu kao što je imamo sada.

Prilika otočanima

Ministar je ponovio da je ključan dio sredstava, čak četiri milijarde eura, usmjeren prema zelenom i digitalnom.

– Pored toga, ono na što smo posebno ponosni jest da smo u pregovorima s EK-om uspjeli dobiti moment da više sredstava vezujemo prema posebnim područjima. Prepoznali smo važnost gradova kao pokretača razvoja regija, pa je tako i Rijeka jedan od 22 grada u Hrvatskoj koji će dobiti svoju omotnicu sredstava za ulaganja u urbane projekte, od unapređenja prometne povezanosti, urbane mobilnosti, ulaganja u brownfield projekte, u kulturnu i turističku strukturu, sve u cilju dodatnog podizanja standarda. Iskorak je učinjen i za brdsko-planinska područja za koja smo prvi put uspjeli rezervirati posebna sredstva iz europskih fondova. Novi mehanizam dogovorili smo i za naše otoke kojim na jedan specifičan način, uz pomoć županija, definiramo poseban program razvoja za otoke na osnovi kojeg će se europska sredstva usmjeravati prema otocima. To je, također, prvi put prilika otočanima da mogu svoje projekte planirati na simultani i integrirani način i prijavljivati ih putem tog teritorijalnog mehanizma, kazao je Erlić, koji je iznio i podatak da je na razini Primorsko-goranske županije dosad realizirano nešto više od 900 milijuna eura projekata iz europskih fondova, od čega je na području Rijeke i okolice realizirano više od pola milijarde.

– Primorsko-goranska među uspješnijim je županijama u Hrvatskoj po povlačenju europskih sredstava kako pretpristupnih tako i ovih strukturnih fondova. Ono što nas muči je indeksacija, naime, zbog naše razvijenosti često nam ne prolaze projekti i, naravno, financiranje domaće komponente. Pozdravljam potez da se za otoke radi poseban program, ali isto tako smatram da bi kod brdsko-planinskih područja onu nedostajuću domaću komponentu trebalo osigurati iz državnog proračuna. Trebalo bi povesti računa i o decentralizaciji odlučivanja kod koga koji projekti prolaze jer se događa da financiramo i radimo projekte, trošimo novac, a onda projekt eventualno ne prođe, kazao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Rijeka šampion

Gradonačelnik Marko Filipović podsjetio je na to da je Rijeka prošle godine ponovo proglašena šampionom u povlačenju europskih fondova u kategoriji velikih gradova.

– Mislim da je Rijeka na najbolji način iskoristila europska sredstva koja su stajala na raspolaganju u protekloj financijskoj perspektivi, a svjedoči tome i potpisana odluka koju smo prije dva dana u Zagrebu dobili od ministra Erlića, a vezano za daljnju provedbu ITU mehanizma koji na razini urbane aglomeracije Rijeka iznosi 55 milijuna eura. Sada slijede pregovori oko alokacije tih sredstava, ali vjerujem da ćemo se dogovoriti jer se radi o značajnim sredstvima, a time i o našoj velikoj odgovornosti, kazao je Filipović. Ukratko je podsjetio i na najvažnije projekte koji su financirani europskim sredstvima, a koji spadaju u sam nacionalni vrh po svojoj financijskoj “težini”, kao što su Art kvart u centru Rijeke te ulaganje u vodno-komunalnu infrastrukturu na području riječke aglomeracije, uz niz drugih projekata, od poboljšanja voznog parka Autotroleja do ulaganja u energetsku infrastrukturu kroz projekte koje provodi Energo.