Foto: Pixabay
Rukola je naša autohtona biljka koja se sama zasijava, voli hladno vrijeme i podnosi mrazeve, ali jednako dobro uspijeva i po vrućini, nije zahtjevna, ne zauzima mnogo prostora i veoma je zdrava. U Britaniji je nedavno proglašena biljkom godine i prilično je skupa. Kod nas se može naći u svakom vrtu, u pukotinama zida, na livadama, čak i ako je nismo imali namjeru uzgajati, a lako je možemo imati i na terasi u kakvom rezervnom pitaru ili na prozorskoj dasci.
Ipak, ako želimo uzgajati ovu cijenjenu salatu u većoj količini, evo što nam je činiti.
Najprije, ona će svakako i sama nići ako previše ne preoravamo vrt, a čak i tada će naći svoje mjesto. Možemo je uzgajati kao jednogodišnju, ali, dakle, i kao višegodišnju biljku. Ako se ne zasije sama, što je najčešći slučaj, možemo je sijati cijele godine, od kraja zime do kraja jeseni, a u zatvorenom i tijekom cijele godine.
Najukusnija je u proljeće i jesen, zbog hladnijeg vremena, dok tijekom ljeta može poprimiti pomalo gorkast okus.
Ljeti je i na meti stjenica, no možemo ih ili skupiti ručno ili oprskati otopinom neema, prirodnog insekticida. Budući da je rukola kupusnjača, u vrijeme ljetnih vrućina brzo prelazi u sjeme. Zato je treba na vrijeme pobrati, a zrelost dostiže već nakon tri do četiri tjedna od perioda sijanja. Istina, može se konzumirati i dok cvjeta, ali tada listići postaju nešto manji i neukusniji.
Rukola je prava vitaminska bomba, bogata vitaminima C, K i A, te mineralima kalijem, manganom, željezom, kalcijem i cinkom.
Najkorisnija je kada se konzumira svježa, ali može se i dinstati i kuhati, na primorski način s krumpirom i maslinovim uljem najčešće. Rukola je puna antioksidansa, pa je odlična za zdravlje.
Maslačak još nazivaju divljim radičem ili žutenicom. Kao i rukola, raste na livadama i kao korov, a njegova ljekovita svojstva mogu se mjeriti s najboljom kombinacijom vitamina i minerala. Najkorisniji u kulinarstvu je dok biljka nije počela cvasti, jer su tada listovi ukusniji i manje opori.
Ubrani u hladu, bolji su od onih na suncu. Sadrže obilje vitamina C, pomažu u izmjeni tvari (metabolizmu) i otklanjanju toksičnih spojeva iz krvi, pa su dobri za zdravlje jetre i žuči, kod kostobolje i reumatizma, kao diuretik i pospješivač rada bubrega. Olakšava i izlučivanje znoja i općenito svojim tonizirajućim svojstvima jača i osvježava organizam.
Maslačak se razmnožava sjemenom od proljeća do jeseni te dijeljenjem korjena u proljeće. Sije se u lipnju i pognoji kompostom. Prvi nježni listovi ranih izbojaka daju blago gorku, ali vrlo zdravu salatu koja potiče izmjenu tvari. Listovi kasnije postaju gorki i nejestivi.
Cvjetove beremo u razdoblju cvjetanja (od ožujka do svibnja, ovisno o području), listove beremo prije nego maslačak počne cvjetati, dok se korijenje vadi u rano proljeće ili kasno ljeto (ranu jesen). Tada sadrži veliku količinu inulina, koji povoljno djeluje na probavu. Listovi i korijenje suše se na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici na 40 °C.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA