Iako poslovima nema kraja, poljoprivrednici u nasade gotovo ne mogu pristupiti

Vremenske prilike nikako da uđu u kolotečinu. Prošle godine u ovo vrijeme vladala je suša i žega, a sada se suočavamo s enormnim količinama oborina i temperaturama ispod prosjeka. Od početka mjeseca na području Zadarske županije palo je više od 100 litara kiše po četvornom metru. Ukoliko toj kiši pridodamo oko 100 litara kojih je palo tijekom travnja, može se sa sigurnošću reći da je ovo proljeće iznadprosječno kišovito.

Kiše koje su pale omele su poljoprivrednike u obavljanju svakodnevnih radova, a kojih je krajem travnja i početkom svibnja napretek. Tlo se saturiralo vodom, tako da je na pojedinim terenima gotovo nemoguće proći poljskim putovima, a kamoli što raditi u zemlji. A poslova u vinogradima, voćnjacima i povrtnjacima ima preko glave.

Krupa poharala nasade

Trava i korovi rastu nevjerojatnom brzinom i gotovo je nemoguće se protiv njih boriti. Livade i lucerišta prispjeli su za košnju, ali kako osušiti sijeno kada se ne može spojiti nekoliko sunčanih i toplih dana.

Kakvo je stanje nakon obilnih oborina pokušala je saznati naša ekipa obilazeći u ponedjeljak Ravne kotare. Ponedjeljak je odabran s razlogom, jer već za utorak najavljene su obilne oborine.

Vrijeme od trešanja je pred vratima, a krajem svibnja počinju se brati i prve breskve. Zbog toga krećemo prema Smilčiću na predio zvani Gaj. Mjesto je to uzornih voćnjaka gdje treba obaviti brojne poslove. Već na ulasku u prve table zasađene breskvama nailazimo na stanje koje nikog ne može ostaviti ravnodušnim.

U uzornim nasadima bresaka voda leži u tablama. Visina vode je gotovo deset centimetara. To ne pamte niti najstariji voćari, a na području Gaja intenzivni nasadi voća uzgajaju se pedeset godina. Bez obzira što je tlo primjereno uređeno i drenirano, nije u stanju popiti svu vodu.

Da jedna nedaća ne dolazi sama osjetili su voćari iz Smilčića i okolnih naselja. U petak u večernjim satima s olujnim nevremenom pala je krupa.

– Štete su velike, govori Mario Batur koji na predjelu Gaja ima nasad bresaka i nektarina na površini od tri hektara. Prema prvim procjenama oštećeno je oko 70 posto plodova nektarine i 50 posto plodova breskve.

– Razmjer štete bit će vidljiv tijekom berbe, priča Mario i pojašnjava kako neće sve oštećene breskve pasti s grana.

Prorjeđivanje nasada bresaka

– No na njima će ostati ožiljci, stvorit će se krasta i kao takve neće moći pronaći kupca. Ukoliko ih uspijemo prodati, cijena će biti daleko niža nego kada breskva nije oštećena. Nakon krupe potrebno je odmah obaviti zaštitu voćnjaka odgovarajućim fungicidima i biostimulatorima, ali zbog raskvašenog tla nema mogućnosti da prskalica i traktor uđu u nasad.

Treba se pričekati da se tlo prosuši, a kako je u meteorološkoj najavi još nekoliko kišnih dana, bojim se da će tada biti kasno, govori Mario ističući kako je ovih dana glavni posao prorjeđivanje plodova breskve, ali i to je nemoguće obavljati.

Budući da je veliki broj plodova oštetila krupa, dodao je, posao prorjeđivanja bit će spor i mukotrpan, a radnika je gotovo nemoguće naći pa ne zna kako će sve uspjeti obaviti.

Nakon Smilčića put nas vodi preko Raštevića i Zapužana prema Polači i Tinju. Potok Kličevica koji povremeno teče kroz Ravne kotare ovih dana se izlio iz korita. Voda se u Kličevicu slila iz okolnih terena i buči kao usred zime u najkišovitijim godinama. Takvo nešto posljednji puta dogodilo se u rano proljeće 2015. godine.

Obilne kiše zaustavile su poslove u vinogradima. Vrijeme je plijevljenja loze i taj važan posao treba obaviti pravovremeno. Plijevljenje mladica predstavlja odstranjivanje cijelih mladica koje su nepotrebne za rodnost i obavlja se kada su mladice duge oko 10 do 15 centimetara.

Osim plijevljenja mladica vrlo važno je obaviti zaštitu vinograda od bolesti plamenjače i pepelnice, ali zbog stalnih kiša i raskvašenog tla taj posao mora pričekati uz nadu da temperature neće naglo porasti te da gljive neće fruktificirati.

Povrćari su sve pripremili za sadnju ljetnog povrća, ali malo je onih koji su sadnju uspjeli obaviti. Do prije nekoliko dana temperature su bile niže od prosjeka, a s južne strane Velebita snježna kapa se spuštala niže od polovice.

Bara pliva ka usrid zime

– Kada je na Velebitu snježna kapa, nije pametno saditi pomidore, papriku, balancane, dinju i lubenicu, govori Marko zvani Muza iz Polače koji je s prijateljem Krešom iz Tinja umjesto u polje svratio na kavu u kafić na benzinskoj pumpi.

– Bara pliva ka usrid zime, samo fale liske i divlje guske, slikovito opisuje Krešo stanje tla u Vranskom polju.

– Eno ljudi postavili malč folije, sustave za natapanje za sadnju lubenica, ali bojim se da sve to neće trebati ove godine. Bit će vlage u tlu u izobilju, priča Marko.

Nakon što smo popili kavu s Markom i Krešom treba poći dalje do Ive Jurjevića u Tinj. Ive u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ima kulture koje većinom uzgaja u vrtu za svoje potrebe. Ive godinama uzgaja bob na značajnim površinama i jedan je od rijetkih koji ga isporučuje otkupnim centrima.

– Dogovorio sam s otkupnim centrom da im isporučim bob. Upravo ovih dana mahunice su pune, a zrno mekano. Godinama bob proizvodim iz vlastitog sjemena, a u tome sam jedan od rijetkih jer većina kupuje sjeme uvoznih sorti u sjemenarnama.

Ovaj naš autohtoni bob otporan je na bolesti, mahuna je iznimno duga, a zrnje krupno, meko i slatko. Bob je odličan predusjev za drugo povrće. On u tlo veže dušik iz zraka i rahli tlo, pojašnjava Ive dodajući kako bob sadi međuredno između maslina i na taj način maslinama osigurava dušik.

Nije samo bob sočivica koje uzgaja Ive, već su to čičvarda, jari grav i luk, također proizvedeni od sjemena iz vlastite selekcije.

– Ovog proljeća ne samo ja, već svi proizvođači luka imaju velike probleme zbog pojave hrđe luka. Hrđa luka javlja se kada je vlažno vrijeme i kada su temperature ispod prosjeka. Na sreću hrđa napada samo listove, a ne i glavice, tako da glavice ne propadaju, ali ostaju sitnije, priča Ive.

Meteorolozi nas već neko vrijeme tješe da je pred nama još svega nekoliko kišovitih dana, a tada nastupa suša i porast temperatura. Treba im vjerovati jer tko smo mi da im ne vjerujemo.