Porezno rasterećenje koje najavljuje Vlada nije jamstvo da će plaće radnika rasti

Uz dvije trećine radnika koji ne plaćaju porez na dohodak, u Hrvatskoj bi od sljedeće godine oko 60 posto, odnosno gotovo milijun radnika, moglo plaćati niže doprinose za prvi stup i imati nešto veće plaće. Snižavanje obveza za mirovinske doprinose, odnosno preuzimanje dijela uplata na teret države, Vladin je pokušaj da poveća upravo one plaće za koje se ne plaća porez na dohodak i promjenama u tom sustavu ne bi došlo do njihova povećanja.

To će državu, iako im uglavnom nije poslodavac, koštati stotine milijuna eura godišnje. Hrvatski radnici, ili barem veliki dio njih, koji su četvrti najjeftiniji u EU-u, ovime će postati još jeftiniji za svoje poslodavce, a kako se cilja na više od polovice radnika to pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo konkurentno u privlačenju radne snage, koje nedostaje u cijeloj Europi.

Odluka države da se odrekne značajnog dijela svog udjela u tim plaćama, smanjit će i pritisak na poslodavce da oni podižu plaće.

Određivanje granice

Ako Vlada snizi mirovinske doprinose za bruto plaće do 1.500 eura, što je maksimum do kojeg će prema najavama premijera Andreja Plenkovića ići, između 60 i 70 posto zaposlenih u Hrvatskoj neće plaćati pune doprinose za mirovinsko osiguranje, nego će dio doprinosa za prvi stup za njih plaćati Vlada.

Riječ je o plaći u kojoj je sadržana neto plaća što ju radnik dobije na svoj račun, mirovinski doprinosi te porez na dohodak i prirez. Na taj takozvani bruto 1 poslodavac još plati i zdravstveni doprinos od 16,5 posto, ali promjene koje Vlada najavljuje na to neće imati nikakav utjecaj.

Granicu za koju će država pokrivati dio doprinosa premijer je postavio skoro na iznos prosječne bruto plaće u veljači koja je bila 1.511 eura, što radniku donosi neto plaću od 1.106 eura. Postoji mogućnost da Vlada ipak odrediti tu granicu nešto niže, na 1.300 eura, što bi onda značilo da će rasti plaće nešto veće od trenutne medijalne bruto plaće od 1.214 eura koja pokriva neto plaću od 917 eura. To je iznos ispod kojeg plaću ima polovica hrvatskih radnika.

Za sve te plaće i dalje će se obračunavati doprinosi za prvi stup od 15 posto, a za drugi stup pet posto s time da će država plaćati dio doprinosa iz prvog stupa. Kako još nije poznato koliki će dio doprinosa iz prvog stupa proračun preuzeti na sebe, nemoguće je znati ni koliko bi plaće trebale porasti nakon Vladine intervencije.

No, po svemu sudeći Vlada će sustav posložiti tako da oni koji budu bliže limitu do kojeg će subvencionirati doprinose dobiju manje povećanje plaća, da se ne stvori velika razlika između njih i onih koji imaju otprilike isti iznos plaće, ali taman toliko veći da ne »upadaju« u sustav novih olakšica.

Manevri s ugovorima

Vlada je višak prihoda, što ga je donijela inflacija, odlučila potrošiti na povećanje plaća, ali tako da smanjuje individualne uplate u prvi mirovinsku stup.

Time je izabrala potpuno suprotan smjer od primjerice Njemačke koja od 2025. godine podiže obvezne doprinose za dva postotna poena, a doprinose su podigle i Kanada i Australija, koja ima prilično liberalni sustav i isplaćuje tek socijalnu mirovinu

. U Vladi je očito pala odluka da se povećani prihodi od poreza na potrošnju, prvenstveno PDV-a, preusmjere u rast plaća, većom participacijom države u plaćanju mirovinskih doprinosa, jer snižavanje stopa PDV-a nikada se nije prelilo u niže cijene.

No, to nikako nije jamstvo da će rasti sve neto plaće koje se uklapaju u kriterije, jer je nekoliko krugova poreznih rasterećenja što ih je Vlada provela posljednjih sedam godina pokazalo da se sav novac kojeg se država odrekla nije prelio u plaće radnika.

Brojni su radnici, posebice tamo gdje nije bilo kolektivnih ugovora, svjedočili tome da su ih poslodavci nakon poreznih izmjena »prisilili« da potpišu nove ugovore o radu čije je posljedica bila da njihova neto plaća ostaje ista, a da razliku koju je Vlada oslobodila poslodavac zadržava na računu kompanije.

Tadašnji ministar financija Zdravko Marić upozoravao je da država ne može puno napraviti ako je netko potpisao izmjenu svoje plaće ili ako ju je ugovorio u neto iznosu. Država će i sada teško kontrolirati takve situacije, pa je moguće da dio radnika koji bi po svemu trebali dobiti subvenciju i povećanje plaća, ostanu na istoj neto plaći.

Ukidanje prireza

Za plaće iznad medijalne ili prosječne novi paket Vladinih mjera koji se tiče poreza na dohodak možda će donijeti mala povećanja, ali čak se ni to ne mora dogoditi. Te će plaće rasti u slučaju povećanja neoporezivog dijela ili promjena u poreznim stopama, a kako je najavljeno neoprezivi dio će neznatno rasti, dok će Vlada uz ukidanje prireza, dati mogućnost lokalnim vlastima da same odrede stope poreza na dohodak.

Tako bi se limit za obje stope, i onu od 20 i onu od 30 povećao taman toliko koliko plaću dodatno opterećuje prirez. Gradovi i općine koje su ubirale prirez sada će primjerice, objasnio je premijer, dobiti priliku nižu stopu od 20 povećati na 22 posto.

Ako se zbog stanja u lokalnim proračunima, oni koji su izgubili prirez, odluče povećati stope, plaće ostaju iste, pa nije jasno što Vlada dobiva ovim potezom osim mogućnosti da kaže da su lokalne vlasti mogle zadržati staru stopu i podići plaće, ali to ne žele učiniti.

No, situacija je i sada takva, lokalne vlasti mogu sniziti ili u potpunosti ukinuti prirez i tako povećati plaće, pa je tako, primjerice Rijeka krenula u snižavanje stopa prireza, a Čakovec ga je u potpunosti ukinuo.

Da će se dio gradova odlučiti nadomjestiti gubitak prireza povećanjem stopa već je najavio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je jučer kazao da su gradovima, uz rast prihoda od prireza, rasli i troškovi, te da je u Zagrebu samo trošak plaća za zaposlene povećan za 200 milijuna kuna. To je petina prihoda koji je Zagreb lani ostvario na prirezu.

Rast će ili padati proračuni županija

Ako raspodjela prihoda od poreza na dohodak ostane ista, u ovoj bi priči mogli profitirati županijski proračuni, kojima je udio u porezu na dohodak od 2021. godine povećan sa 17 na 20 posto.

Kako oni ne dobivaju udio u prirezu, na njihove proračune ta odluka Vlade nema utjecaja, a ako općine i gradovi koje obuhvaćaju odluče, zbog gubitka prireza, povećati stopu poreza na dohodak to će onda značiti i povećanje prihoda za županije.

No, ako se odluče na niže stope padat će županijski prihodi, a u oba slučaja županije na to neće imati utjecaja.