“Otvorena vrata” gradilišta od 236 milijuna eura

Luka će u konačnici imati ribarsku luku, centralni trajektni dio podijeljen na otočni terminal za postojeće trajekte na kraćim relacijama, dužobalne i međunarodne trajektne linije kao multifunkcionalni s mogućnošću prijama i kruzera te međunarodni terminal za kruzere i RO RO linije. Tu je i sekundarni lukobran za zaštitu od valova, posebice ribarske luke

Grad Zadar, Lučka  uprava Zadar i Strabag, organizirali su jučer za građane  Zadra i namjernike “Dan otvorenih vrata” u Novoj luci  Gaženica, a već od jutra uz  dobru organizaciju i autobusni  prijevoz, nekoliko desetaka  Zadrana iskoristilo je priliku i  otišlo u luku uvjeriti se što se to  radi već treću godinu, a što će u  konačnici izmijeniti lice Zadra  i koštati 236 milijuna eura.
– Iako smo svjesni da se ova  investicija pažljivo prati u ovdašnjim medijima i da građani  znaju detalje o njoj, smatrali  smo da valja organizirati jedan  ovakav dan u kojem će se Zadranima približiti ovaj golemi  posao, sada kad su konture takve da se mnogo toga može vidjeti, kazao nam je Ivica Burić,  ravnatelj Lučke uprave Zadar.  Stigli smo u obilazak nakon prvog autobusa sa zainteresiranim Zadranima u vrijeme kada  su u posjet došli i čelnici Grada  Zadra – dr. Zvonimir Vrančić,  gradonačelnik, dr. Živko Kolega, predsjednik Gradskog vijeća, ali i Upravnog vijeća Lučke  uprave Zadar, koja je investitor  u projektu te Darko Kasap, dogradonačelnik.
Veleban projekt
Goste su dočekivali s darovima, prospektom i propagandnim materijalom, informacijama, ali i srdelama s gradela uz dalmatinske pjesme i  prezentacijom, ne samo za  “dužnosnike”, već sve posjetitelje. Strabag je predstavljao  Zoran Stojić, direktor Strabagove direkcije u Hrvatskoj, ali i  za Jugoistočnu Europu njihovi  djelatnici i voditelji gradilišta,  kao i komercijalni voditelj projekta Gaženica Maurecher  Hannes te Rolf Zischirsky.
Okupljenicima je prezentiran veleban projekt od ideje,  prvih ugovora i početka gradnje 2009. godine do danas te  ono što slijedi sa simulacijom  konačnog izgleda Gaženice.  Megaprojekt su radile ovdašnje najveće tvrtke Institut  IGH PC Rijeka, Rijekaprojekt,  zadarska Marina Projekt te  Opusgeo u segmentu geološkog dijela projekta. Razlog  ovako značajnog angažmana  je impresivnost projekta rijetkog i u Europi, da se jedna  prilično velika luka projektira  od početka. Luka će u konačnici imati ribarsku luku, centralni trajektni dio podijeljen  na otočni terminal za postojeće trajekte na kraćim relacijama (dužine 50 do 150 m),  dužobalne i međunarodne trajektne linije (150 do 200 m),  kao i multifunkcionalni s mogućnošću prijama kruzera te  međunarodni terminal za kruzere i RO RO linije (prihvat  plovila do 300 metara i dubinom do 13 metara). Tu je i  sekundarni lukobran za zaštitu od valova, posebice ribarske  luke.
U tijeku 2. faza
Ogromni su radovi podijeljeni u tri faze, a sada je u  tijeku druga i prva podfaza  treće faze posla. Sve su faze  licitirane na međunarodnim  natječajima uz nadzor europskih kreditora.
U sadašnjoj 2. fazi najsloženije je izvesti ogromne  betonske radove koji podrazumijevaju vlastitu betonaru,  objekte za radnike, upravu i  slično te privremene piste za  izradu blokova, pilota, a imaju  i javnu rasvjetu da mogu raditi  bez prestanka. Tu su i privremene trafostanice. Bit će  izrađeno 1770 blokova, tzv.  razbijača valova 268, nosivih  pilota na koje ide konstrukcija  gatova (na pilotima su dakle)  353… uglavnom 150.000 kubičnih metara betonskih blokova raznih namjena i 8.300  tona armature. Tu su nosive  mostne dizalice do 150 tona.  Ovdašnja betonara izbacuje  120 prostornih metara betona  na sat…
Uz prezentaciju na panoima  su postavljene fotografije i  opisi raznih faza radova.
Zajedno s dužnosnicima i  zainteresiranima, prezentaciju su odgledali i zadarski novinari te potom obišli ogroman  plato gradilišta nove luke.
Veza Mediterana i Srednje  Europe
– Cilj nam je bio upoznati  zadarsku javnost izbliza s  projektom i sadašnjim stanjem radova te budućim  uređenjem. Kako smo vidjeli,  1. faza je gotova, 2. i početni  dio 3. je u tijeku i sve ide u  planiranim rokovima. Luka  je, kao i samo gradilište, impresivnog izgleda, a što je  važnije iznimno funkcionalno. Završetak će promijeniti  sliku Zadra. Ne mislim na  vizualnu sliku, već sliku  stvarnosti, prije svega ne gospodarske i trgovinske prilike. Ovo je svjetski projekt i bit  će to svjetska luka, veza Mediterana i Srednje Europe, koji će aktivirati lučke, ali i prateće gospodarske kapacitete  Zadra i šireg prostora. Ovakav projekt rađa optimizam  jer će uz samo zapošljavanje  dovesti i do poticanja poslova  u okruženju i nizu grana, pojačati i standard stanovništva  pa i punjenje gradskog proračuna, kazao je za obilaska  gradonačelnik Zadra dr.  Vrančić.
Ocijenio je da će dio trajektnog prometa ova luka  preuzeti i prije okončanja  svih faza.
U šetnji gradilištem Kolega  je pripomenuo gradonačelniku da valja razmisliti i kako  odavde ljude brzo prebaciti  do grada, kao i o tome kako  valja slijediti ovaj posao sa  snaženjem teretne luke, odnosno gradnjom kontejnerskog terminala.
Novinari ne bi bili novinari  bez “bockanja” o predizbornom vremenu i ovim “otvorenim vratima”, iako valja kazati kako političkih govora  nije bilo. Čini se dobra ona  konstatacija koja kaže – kamo  sreće da je ovakvih radilišta  što više, pa neka se slika tko  hoće kada ima kraj čega.

 2014. GODINE MIJENJA SE SLIKA ZADRA

– Apsolutno sam sretan i  zadovoljan jer ovo je bez  sumnje zadarski projekt  stoljeća od iznimnog  značaja za našu zemlju s  trajektnom, ribarskom,  međunarodnom i kruzerskom, odnosno RO RO lukom. Ovdje već vidimo njegove konture. Konture su  to i zadarske budućnosti u  prometnom i gospodarskom smislu. Ta budućnost otvara se već završetkom 2014. godine i promijenit će gospodarsku, a i  socijalnu sliku Zadra. Vjerujem da će promijeniti i  ustaljene pravce međunarodnog kretanja ljudi i RO  RO prometa. Ovo je projekt europskog Zadra i europski projekt, koji će značiti i nova  radna mjesta uz samu luku, ali i puno više u  aktiviranju svih drugih potencijala. Njime se  afirmira geoprometni i geostrateški položaj  Zadra u širem prostoru Hrvatske i Europe.  Pratio sam i sudjelovao u projektu od prvih  ideja do njegove realizacije kroz razne faze i  mogu samo izraziti zadovoljstvo što se još  jedna razvojna vizija Zadra ostvaruje. Kako  smo čuli od ljudi iz Strabaga, od ovog je  trenutka i jedinstven projekt u Europi i  većini svijeta. Naime, kako kažu, željeli su u  Europi obići neka slična gradilišta s radovima na kompletno novoj luci od početnog  nasipanja do infrastrukturnog opremanja,  gradnje pristaništa i lukobrana, ali nisu imali  gdje otići jer drugdje se u većini nadograđuju postojeći kapaciteti, a tek u Kini su  imali primjere gradnje novih luka. U tom  smislu ovo je važan i vrijedan projekt hrvatske Vlade i države, kazao nam je ministar  mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, koji je u obilazak gradilišta luke sa  županom Zadarske županije Stipom Zrilićem i suradnicima stigao pred završetak  “Dana otvorenih vrata”, iza 16 sati.

 PROJEKT

Projekt u kojem je investitor Lučka uprava  Zadar, naravno, ne bi  bio moguć bez jamstva  Vlade RH za sve kredite,  a dali su ih Europska investicijska banka (EIB),  odnosno Njemačka razvojna banka (KfW). Provodi se od 2009., a  okončanje radova i promet novom lukom  očekuje se 2014. godine. Time se oslobađa i  veći dio Jazina, odnosno sadašnja trajektno-putnička luka Zadar.  Uključena je i sva infrastruktura (od struje, odvodnje, fekalijr, semaforizirane prometnice,  spoja sa spojnom brzom cestom Zadar 2 –  Zadar, parkiralište…
Marina projekt, odnosno  Nikola Bašić, tvorac nekih dosadašnjih vrhunskih atrakcija s krunom  u Morskim orguljama i  Pozdravu suncu, pobrinuo se i za ovdašnje  atrakcije i kreacije, uz  sam terminal – Park  1.000 otoka, kao i Park  Vječni Zadar koji će u  konačnici krasiti terminal. Putnici će na glavnom gatu ulaziti kroz  tzv. skywalker.

 FAZE

Prva je faza “teška” 43,41 milijun eura, na natječaju je pripala  AG Kolnu, a na teškom terenu valjalo je odraditi zemljane  radove i nasip od kvalitetne kamene građe s impresivnih 1,2  milijuna prostornih metara kamena, sekundarni lukobran te  250.000 prostornih metara iskopa kamena i mulja uz miniranje podvodnih grebena i omogućavanje lakog uplovljavanje s gazom do 13 metara. Impresivna oprema stigla je iz  Kaburga, a u dijelu je radio ovdašnji Pomgrad kao izvođač.  Započela je u svibnju 2009. godine i završena je.
Druga faza teška je 92,72 milijuna eura, pripala je Strabagu,  s rokom radova od 30 mjeseci i započela je u listopadu 2010.  godine, a obavlja se i treća A faza zajedno s njom. Obuhvaća  svu infrastrukturu i obalnu strukturu. Pristaništa obuhvaća  1,9 km, s 12 vezova za trajekte, kruzere… 300 metara nove  ribarske luke, oko 1,5 km nove obale s pet gatova, dužine  820 m. Sva infrastruktura obuhvaća i 2,5 km. U ovom poslu  je i treća A faza s ozelenjavanjem i hortikulturnim uređenjem.
Treća B faza podrazumijeva prilično modernu i rekli bi “svemirski” zamišljenu zgradu terminala i popratne objekte, terminal za prihvat putnika, čekaonice, urede, komercijalne  sadržaje, višeetažno parkiralište itd.
Za ovu fazu natječaj slijedi. Rok završetka je kraj 2013.  godine. Strabag se, naravno, misli javiti i za dotični posao.  Hoće li mu nazočnost ogromne opreme i ljudstva na već  formiranom gradilištu omogućiti da bude povoljniji od drugih  ponuđača, vidjet ćemo.

 NAJVEĆE LUČKO GRADILIŠTE U JI EUROPI

Za austrijski Strabag Nova luka Zadar u Gaženici najveće je  gradilište u JI Europi prema tvrdnjama Zorana Stojića, direktora Strabagove uprave u Jugoistočnoj Europi. Sada je  ovdje stotinjak radnika, ali sa zahuktavanjem dogodine na  vrhuncu radova očekuje se i do 500, a rokovi će vjerojatno  biti razlogom i noćnog, odnosno cjelodnevnog rada.
U trećoj fazi će se graditi putnička zgrada s višeetažnim  parkiralištem. Radovi bi mogli početi na proljeće dogodine.

 BURIĆ: NATJEČAJ ZA TREĆU FAZU DO KRAJA GODINE

Ivica Burić kazao nam je kako već pripremaju natječaj za treću fazu radova. Složena međunarodna procedura s nizom kontrolora razlogom je da se valja pripremiti na vrijeme. Radovi bi u dijelu te faze mogli teći paralelno sa sadašnjim. Novca, kako nam je kazano, a vidi se i iz ukupnog proračuna, odnosno do sada izlicitiranih iznosa za prve dvije faze – ima.