BDP će u Hrvatskoj ipak rasti snažnije od predviđenog

Europska komisija je u ponedjeljak povećala procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,6 posto, a sljedeće godina na 2,3 posto, dok bi inflacija ove godine trebala pasti na 6,9 posto, a sljedeće na 2,2 posto. Komisija je u ponedjeljak objavila proljetne ekonomske prognoze u kojima je podigla procjenu raste u odnosu na prethodne.

Za ovu godinu predviđa rast od 1,6 posto, a sljedeće 2,3 posto, dok je u prethodnim zimskim ekonomskim prognozama Komisija očekivala da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 1,2 posto, a sljedeće 1,9 posto.

Procjene rasta BDP-a Europske komisije manje su od prognoza hrvatske Vlade, koja je krajem travnja povećala procjenu za 1,5 posto, s 0,7 posto na 2,2 posto, za ovu godinu, a na 2,6 posto za sljedeću.

Komisija je u novim prognozama podignula procjene rasta europodručja i EU-a u cjelini zbog boljih gospodarskih rezultata od očekivanih, koji su raspršili strah od recesije.

Revidirana prognoza

Sada očekuje rast BDP-a u EU-u ove godine od 1 posto (0,8 posto u zimskoj prognozi) i 1,7 posto u sljedećoj godini (1,6 posto u zimskoj prognozi). U europodručju prognozira rast od 1,1 posto ove i 1,6 posto sljedeće godine.

Komisija je revidirala naviše prognozu za inflaciju u odnosu na zimu. Ove godine očekuje inflaciju u europodručju od 5,8, a sljedeće 2,8 posto. Za EU u cjelini ove godine se očekuje inflacija od 6,7 posto, a sljedeće 3,1 posto.

“Hrvatski realni BDP povećao se za 6,2 posto prošle godine, uvelike zahvaljujući snažnom rastu u prvoj polovici godine i unatoč rekordnoj inflaciji, uskim grlima u dobavnim lancima i težim uvjetima financiranja za tvrtke i kućanstva”, navodi Komisija.

Dodaje da su cijene energije i njihov utjecaj na cijene drugih proizvoda i usluga utjecali na kupovnu moć kućanstava, s inflacijom koja je bila veća od rasta plaća. “Ipak, osobna potrošnja ostala je glavni pokretač rasta, budući da je procvat izvoza robe i usluga neutraliziran snažnim rastom uvoza”, kaže Komisija.

Rast zaposlenosti

Ulazak u europodručje i šengen pridonose rastu BDP-a u predstojećem razdoblju, dodaje Komisija. Komisija navodi da će u Hrvatskoj “kontinuirani rast realnih plaća i usporavanje inflacije poduprijeti osobnu potrošnju” i da će investicije dobiti poticaj iz europskih fondova i dovesti do povećanja povjerenja.

Komisija očekuje daljnji rast stope zaposlenosti (1 posto ove i 1,2 posto sljedeće godine) i rekordno niske stope nezaposlenosti (6,6 posto ove i 6,1 posto sljedeće godine). Prošle je godine stopa zaposlenosti porasla 2,3 posto i nadmašila predpandemijsku razinu.

Komisija navodi da će ukupna inflacija u Hrvatskoj usporiti, unatoč upornom rastu cijena usluga, zbog čega će temeljna inflacija biti veća od ukupne.

Proračunski deficit bi ove godine trebao iznositi 0,5 posto, nakon što je prošle godine zabilježen suficit od 0,4 posto. Sljedeće godine deficit bi se trebao povećati na 1,3 posto.

Pozitivna vanjska bilanca

Očekuje se daljnji pad udjela javnog duga prema BDP-u s prošlogodišnjih 68,4 posto na 63 posto ove i 61,8 sljedeće godine. Pokretači rasta od 2,3 posto sljedeće godine bit će potrošnja i investicije.

Očekuje se usporavanje inflacije prema ciljanoj razini od dva posto i nedostatak radne snage, koji je i dalje prisutan. Povećanje realnih plaća potaknut će osobnu potrošnju, a apsorpcija sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost pozitivno će pridonijeti rastu.

Rizici za ove prognoze pretežu na pozitivnu stranu, što znači da bi rezultati mogli biti bolji od sadašnjih procjena.

“Snažniji rast udjela u izvoznom tržištu i bolja turistička sezona mogli bi vanjsku bilancu učiniti pozitivnijom od očekivane, dok bi investicije mogle nadmašiti očekivanja zbog ubrzanja obnove i poboljšanja raspoloženja investitora”, navodi Komisija.

Kao negativni rizik navodi se mogućnost da inflacija bude veća od očekivane zbog toga što nedostatak radne snage gura rast plaća, a rast cijena stanova prelijeva se u rast cijena iznajmljivanja stanova.