Neatraktivnim zanimanjem smatra se sve ono što se radi fizički i pošteno

Obrtnički je sektor po mnogo čemu ogledalo lokalne gospodarske scene i njezinih potreba. Ritam otvaranja i zatvaranja obrta na lokalnoj razini govori mnogo o njihovu zdravlju, ali i interesu mladih generacija za strukovnim obrazovanjem. Zadar i Hrvatsku već duže vrijeme muči problem manjka interesa za obrtnim zanimanjima, što je, pak, najvidljivije u turističkom sektoru, koji će ove godine na svojim leđima nositi strana radna snaga.

Zapošljavanje stranaca

Uvidom u Obrtni registar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u periodu do kraja travnja vidljivo je kako je otvoreno 230 obrta, a u isto vrijeme zatvoreno 115 obrta u Zadarskoj županiji. Vaga je ipak prevagnula u korist otvorenih obrta, što znači da je zadarskog gospodarstvo stabilno.

Ivo Marin, tajnik Obrtničke komore Zadarske županije, istaknuo je također kako se manjak radne snage već nekoliko godina osjeti i u drugim sektorima osim turizma i to tijekom cijele godine.

– U nedostatku domaće radne snage na tržištu, obrtnici pribjegavaju zapošljavanju strane radne snage, kako iz zemalja EU-a tako i iz trećih zemalja. Komora redovito informira obrtnike o raznim mjerama Vlade i resornih ministarstva koje se poduzimaju da bi se olakšala procedura zapošljavanja strane radne snage.

Komora organizira i webinare na tu temu, a zadnji je bio 2. svibnja s temom »Inozemni radnici rješenje za nedostatak zaposlenika – kako vam agencije mogu pomoći u posredovanju i njihovom zapošljavanju«. Zašto agencije?

Naime, obrtnik treba surađivati samo s registriranim agencijama, a nikako s »lažnim« agencijama jer jedino tako može doći do radnika koji će mu za određene poslove odgovarati svojim kvalifikacijama i iskustvom. Registrirane agencije preuzimaju i određenu odgovornost u ovom procesu, naglasio je Marin i dodao kako se promjene uočavaju iz godine u godinu.

– Nažalost, ne u pozitivnom smjeru. To se najviše uočava kod prolaznosti kod polaganja majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti gdje je očit nedostatak osnova u obrazovanju, pomanjkanje samoinicijative te pretjerana ležernost. Naravno, ove tvrdnje ne možemo generalizirati, jer ipak imamo i one koji nastavljaju obiteljske obrte i kod kojih se uočavaju dobre radne navike, kazao je Marin.

Neusklađenost s tržištem rada

Majstorski ispiti i ispiti o stručnoj osposobljenosti uvjet su za otvaranje »vezanih obrta«, odnosno djelatnosti za koje se traži i teoretsko i praktično znanje te se ono provjerava pred komisijama sastavljenim od obrtnika – majstora i profesora odgovarajuće struke.

U Obrtničkoj komori Zadarske županije provode se majstorski ispiti za 20 zanimanja: autolimar, automehaničar, autoserviser, bravar, dimnjačar, elektroinstalater, fotograf, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, klesar, kuhar, limar, natkonobar, slastičar, soboslikar -ličilac, stolar, tokar, vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, zidar.

– Za ostala zanimanja na listi vezanih ispita nemamo komisije jer je nedostatak obrtnika koji moraju udovoljavati kriterijima za člana komisije. Kod ispita o stručnoj osposobljenosti imamo sedam komisija za zanimanja: keramičar, pečenjar, podopolagač, poslužitelj jela i pića, priprematelj bureka i pica, priprematelj jednostavnih jela i slastica i teracer, pojasnio je Marin i dodao kako strategija obrazovanog sustava, od upisa u prve razrede osnovne škole do upisa u srednje škole, kasnije kroji tržište rada i njegove probleme.

– Nedostatak timskog rada odnosno usklađenosti strategija Ministarstva obrazovanja kao nositelja strategije obrazovanja, Ministarstva gospodarstva kao nositelja strategije razvoja gospodarstva te strukovnih komora kao nositelja potreba za radnom snagom, jedan su od glavnih uzroka kaosa na tržištu rada odnosno neusklađenosti potreba i raspoloživosti kadrova.

Problem je i našeg društva što se pod neatraktivnim zanimanjem smatra sve ono što se radi fizički i pošteno, a u tom shvaćanju odrastaju naš mladi, zaključio je Marin.