Hrvatski klinci mogli bi živjeti tri godine manje, moramo djelovati

Izvršni direktor Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Robb Butler upozorio je u srijedu u Zagrebu da će posljedice dječje pretilosti u budućnosti značajno utjecati na kvalitetu i duljinu života budućih naraštaja. U Hrvatskoj bi zbog toga životni vijek mogao biti kraći za tri i pol godine.

“Ako ne djelujemo sada, posljedice u budućnosti bit će velike i djelovat će na naša gospodarstva, zdravstvene sustave i kvalitetu i duljinu života za naše djecu i unuke”, rekao je na konferenciji za novinare nakon završetka samita supružnika europskih čelnika na temu prevencije debljine u djece u organizaciji Ureda predsjednika i Europskog ureda WHO-a.

Prva dama Hrvatske Sanja Musić Milanović kazala je da će do 2050. u Hrvatskoj očekivani životni vijek biti kraći za tri i pol godine.

“Danas smo stvorili mrežu supružnika europskih čelnika da ujedinjeni pokrenemo prevenciju ovog vodećeg galopirajućeg javnozdravstvenog problema zbog kojeg će nam se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za tri i pol godine, a u europskoj regiji za tri godine”, upozorila je Muslić Milanović.

Istaknula je da u Hrvatskoj 35 posto djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a na razini Europe 26 posto.

Na samitu je usvojena Zagrebačka deklaracija koja bi trebala biti kamen temeljac prevencije debljine u europskoj regiji WHO-a, Butler je izrazio nadu da će današnji skup i njegova deklaracija označiti početak opadanja broja djece koja se bore s tom bolešću.

Pretilost kod djece kompleksno je pitanje koje pogađa svaki kut europske regije i svijeta. Prekomjerna težina ili pretilost kod djece u  odrasloj dobi izaziva brojne bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i najmanje 13 razlitičih vrsta raka, naglasio je.

“Po trenutnim trendovima, to će samo rasti”, kaže Butler.

Procjena je da će za samo 12 godina 28 milijuna djece u 53 zemlje europske regije živjeti s pretilošću, a ta će epidemija koja se može spriječiti do 2035. koštati europsko društvo 800 milijuna američkih dolara.

Musić Milanović naglasila je da od pet vodećih bolesti vezanih uz debljinu, kardiovaskularnih, dijabetesa 2, nekih vrsta raka, nekih mentalnih poremećaja i kronične opstruktivne bolesti pluća –  umire od 92 do 94 posto ljudi u Hrvatskoj.

Navela je da je bilo došlo do nekih pozitivnih trendova u smislu pada broja djece s prekomjernom težinom, “ali onda nam se desio covid”.

“Svi znamo da je tu dvostrana povezanost između debljine i covida. Debljina je bila rizični čimbenik ne samo za teže ishode već i za samu zarazu, a uz to covid nas je uveo u ekstremno sjedilački način života koji je i inače jedan od glavnih uzroka ove pandemije debljine u svijetu. Sada su se sve zemlje koje su i krenule barem malo smanjivati taj problem vratile na staro ili čak pogoršale stanje”, rekla je Musić Milanović.

Ona i Butler naglasili su da je borba protiv debljine kod djece “multisektorsko pitanje” kojim se mora baviti ne samo ministarstvo zdravstva nego i mnogi drugi resori, poput ministarstva financija, urbanizma, graditeljstva, poljoprivrede jer radi se o individualnom problemu ali i problemu za društvo.

Hrvatska prva dama rekla je također da je danas donesena odluka o formiranju Europskog centra za prevenciju debljine za cijelu europsku regiju WHO-a.

Zagrebačka deklaracija donesena na samitu, na kojem su se među supružnicima europskih čelnika okupili španjolska kraljica Letizia, supruga predsjednika Srbije, supruzi predsjednica Slovenije i Mađarske, supružnici čelnika iz Latvije, Kirgistana, Malte, Albanije i Armenije, a neki su sudjelovali i video vezom, ističe nekoliko preporuka.

Među njima su one vezane uz prehranu (konzumacija voća i povrća, medijske kampanje o zdravoj prehrani, djelovanje na oglašavanje nezdrave hrane, smanjivanje potrošnje šećera) i tjelesnu aktivnost, promicanje dojenja, mjere u jaslicama, vrtićima i školama, podrška roditeljima i usluge zdravstvene skrbi za djecu koja žive s prekomjernom težinom.