Danas se alge koriste u pastama za zube te kod proizvodnje dinamita i u forenzici. Još uvijek se alge jako puno proučavaju jer namjera je da jednog dana zamijene naftu. Naime, dokazano je da, s obzirom da sadrže jako puno ulja, mogu proizvesti biogorivo, istaknuli su studenti PMF-a Sveučilišta u Zagrebu
U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice ovog je utorka održan drugi ovogodišnji Morski utorak na kojemu je ovaj put upriličeno predavanje “Doprinos poznavanju morskih algi i cvjetnica Zadarske županije”. Naslov predavanja ujedno je i naslov projekta Udruge za očuvanje bioraznolikosti “Aurelia”. Predavač na ovomjesečnom Morskom utorku bila je Ivana Zubak, dipl. ing. biologije, iz Udruge Aurelia, dok su gosti predavanja bili troje studenata s PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu, inače članovi Udruge studenta biologije “Bius”.
Alge ubojice
Morske alge i cvjetnice važna su karika u zamršenoj mreži odnosa u morskom ekosustavu, one proizvode kisik, stvaraju organsku tvar, pružaju sklonište brojnim morskim organizmima, stabiliziraju obalu i pročišćavaju more. Zato je ovaj Morski utorak kroz predavanje o morskim algama i cvjetnicama nastojao javnosti približiti ovaj malo poznat, ali izrazito zanimljiv podmorski biljni svijet.
– Naš projekt ‘Doprinos poznavanja morskih algi i cvjetnica Zadarske županije’ je jedan edukativni projekt kojemu je cilj senzibiliziranje sugrađana na zaštitu morskog ekosustava, kazala je Zubak, pojasnivši da samo informirani građani mogu kvalitetno doprinijeti razvoju zajednice, a samim time i pomoći zaštiti i očuvanju bioraznolikosti, što je jedan od osnovnih ciljeva ove Udruge.
Naglasila je također da će kroz ovaj projekt nastojati nadograditi bazu informacija o morskim algama i cvjetnicama, izrađenu kroz dosad ostvarene i neke aktualne projekte. Osim toga, naglasila je da je potrebno pojačati obujam edukativnih i informativnih aktivnosti, kako bi se senzibilizirala javnost i kako bi se sugrađane potaknulo da razmišljaju na jedan novi način i pomognu u očuvanju ukupne bioraznolikosti morskog ekosustava. Nakon što je predstavila rad ove udruge, koja djeluje od 2008. godine, te do sad završene projekte, kao i one koji su u planu, riječ su preuzeli gosti studenti koji su prvo predstavili svoju udrugu. Istaknuli su da Udruga “Bius” postoji od 1999. godine od kada ima čak 21 sekciju, a troje studenata koji su sudjelovali na ovom predavanju dio su sekcije koja se bavi algama. Studenti su tako najprije ukazali na modrozelene alge kao najbitnije za očuvanje morskog ekosustava, predstavivši potom i neke druge alge poput onih koje uzrokuju cvjetanje ili čak svjetlucanje mora.
– Alge su zanimljive, jer iako jednake, mogu imati različite prilagodbe na okoliš pa se upravo zato mogu razlikovati po boji zbog čega ih dijelimo na smeđe, crvene i zelene alge. Među takozvanim invazivnim vrstama zanimljive su alge latinskog naziva Caulerpa taxifolia racemosa. To je aktualni domaći primjer pojava invazivnih vrsta u Jadranu iz roda zelenih algi koje nazivamo ‘algama ubojicama’, jer tamo gdje one nastanu ubiju sve druge vrste oko sebe, istaknuli su studenti, napomenuvši potom i zanimljivost koja opisuje Sargaško more u Atlantskom oceanu koje nosi naziv upravo po algama “sargassum”, a kojih upravo najviše ima u ovom moru gdje plutaju na površini.
Cvjetnica “ne cvjeta” u Malom Ždrelcu
Studenti su potom iznijeli i nekoliko zanimljivosti o algama u svakodnevnom životu, istaknuvši da se u pojedinim zemljama, poput Japana i Irske, alge koriste kao hrana, dok se kod nas još uvijek koriste samo kao nadopuna prehrani.
– Danas se alge koriste u pastama za zube te kod proizvodnje dinamita i u forenzici. Još uvijek se alge jako puno proučavaju, jer namjera je da jednog dana zamijene naftu jer dokazano je da, s obzirom na to da sadrže jako puno ulja, mogu proizvesti biogorivo, istaknuli su studenti, nakon čega je Zubak održala predavanje o morskim cvjetnicama u Zadarskoj županiji, koje zbog izgleda ljudi vrlo često nazivaju morskim travama.
To su, kako je pojasnila Zubak, iako rastu ispod površine mora, prave biljke, a od alga se razlikuju jer imaju pravo korijenje, stabljiku i listove.
– Cijeli svoj životni ciklus one moraju završiti ispod površine mora da bi se nazvale morskim cvjetnicama. Razvile su se prije 100 milijuna godina i danas je poznato oko 60 vrsta morskih cvjetnica. Rastu na pomičnom dnu i rasprostranjene su po cijelom svijetu, a najviše ih ima u tropskim i umjerenim morima. Važne su zato što služe kao mjesto u kojem se skriva najviše organizama, što znači da podržavaju bioraznolikost. Uz njih, naime, rastu neke ugrožene vrste poput morskog konjica, one stabiliziraju sediment, sprječavaju eroziju, usporavaju strujanje mora i pročišćavaju more, kazala je Zubak, istaknuvši da su ove vrste jako ugrožene, a dokazano je da dnevno nestane površina morskih cvjetnica veličine dva nogometna igrališta.
One mogu biti uništene i iz prirodnih razloga, ali najčešće ih uništava čovjek, odnosno, nestaju mehaničkim oštećenjima, poput nestručnog sidrenja ili konstantnog prolaska brodova istim pravcem. Kao primjer na taj način uništenog staništa morske cvjetnice Zubak je navela prolaz Mali Ždrelac.
– Morska cvjetnica je endem Mediterana, a u Jadranskom moru postoje četiri vrste i to: morska svilina, patuljasta morska svilina, koju je zbog izvora slatke vode moguće vidjeti u Novigradskom i Karinskom moru, zatim čvorasta morska resa te porast ili neptunova trava, kazala je Zubak, napomenuvši potom neke od najvažnijih načina na koje ljudi mogu pomoći pri očuvanju ove endemske vrste, istaknuvši tako da ljudi ne bi trebali bacati otpad i ispuštati slivne vode i kemikalije u more, niti graditi uz samu obalu. Uz to, trebali bi se sidriti i vezati na za to predviđena mjesta.
najnovije
najčitanije
Scena
neobičan problem
Ella Dvornik otkrila što ju muči kod selidbe: ‘Tata mi je na tavanu u Istri…’
Zadar
Poseban dan
Moći blaženika Jakova prvi put u procesiji ulicama njegovog rodnog grada
Ostali sportovi
Biciklizam
Giro d’Italia: Pogačaru druga etapa i ružičasta majica
Scena
potpuno iskreno
Severina se prisjetila tridesetih: ‘Početak je obilježio film…’
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Zadar
HRISTOS VASKRSE!