Što se događa? Prošle godine broj kadeta na brodovima pao za 27 posto

Broj pomorskih vježbenika, kadeta i asistenata, u prošloj je godini pao za 27 posto u odnosu na 2021. godinu, a broj ukrcaja na kadeturu u međunarodnoj plovidbi pao je za čak 28 posto, objavljeno je na godišnjoj skupštini Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA), održanoj u Zadru.

Osim ovog zabrinjavajućeg trenda kod ukrcaja kadeta, u prošloj je godini, prema službenim statistikama Udruge, lagano pala i potražnja za nižim časnicima iz Hrvatske, odnosno drugim i trećim časnicima palube i stroja, dok je stabilna ostala jedino potražnja za višim časničkim kadrom – prvim časnicima, upraviteljima stroja i zapovjednicima brodova.

Potrebe tržišta

– Broj pomoraca ukupno nije padao, ali je u laganom padu bio broj ukrcaja. To je, kad gledamo sve pomorce, dijelom i posljedica načina obračuna broja ukrcaja u Hrvatskom integriranom pomorskom sustavu (CIMIS, op.a.), ali je definitivno primjetan osjetan pad broja ukrcaja kadeta koji je bio gotovo 30 posto manji nego samo godinu dana prije, što nas je neugodno iznenadilo, kaže Mario Zorović.

Pad broja ukrcanih kadeta dijelom je, objašnjava, posljedica stanja na tržištu rada u svjetskom pomorstvu, ali i neadekvatnog sustava subvencioniranja ukrcaja kadeta koji preferira domaće brodare, a oni pak ukrcavaju na svoje brodove daleko veći broj vježbenika od svojih stvarnih potreba.

Time, već je u više navrata upozoravano iz CROSMA-e, domaći brodari ostvaruju značajne prihode od poticaja, gotovo osam milijuna kuna u ovoj godini, ali nakon odrađenog vježbeničkog staža ne zapošljavaju vježbenike za koje su dobili subvencije kao časnike na svojim brodovima, jer su im stvarne potrebe za novim mladim časnicima daleko manje od broja vježbenika koje ukrcaju svake godine.

Ana Perić Hadžić / Foto NL

– S jedne strane, bojim se da se trendovi na tržištu vraćaju prema stanju od prije pet-šest i više godina, gdje su kompanije u prvom redu tražile viši časnički kadar iz Hrvatske. Godinama smo se borili da ukrcamo čim više kadeta, iz čega je i proizašao sustav Ministarstva pomorstva koje subvencionira ukrcaj vježbenika na brodove, kaže Zorović.

Prema njegovom je mišljenju problematičan sustav subvencija, u kojemu najveće koeficijente za dobivanje poticaja imaju domaći brodari koji ukrcavaju više od trećine svih vježbenika, ali kasnije zapošljavaju manje od devet posto od ukupnog broja časnika koji pak čine većinu među hrvatskih oko 18 tisuća pomoraca.

Subvencije svima

– Ne mogu tvrditi da je takav sustav izravno odgovoran za pad broja ukrcanih vježbenika, ali sigurno bi mogućnost da stranim brodarima, koji zapravo zapošljavaju golemu većinu naših časnika, ponudimo da ukrcaju kadete čije plaće subvencionira država, kod tih brodara pobudila veći interes za ukrcajem hrvatskih kadeta, od kojih bi najveći dio sigurno dobio i posao kod istih tih brodara.

O tome pričamo već godinama, ali u zadnje tri-četiri godine problema s ukrcajem kadeta nije bilo pa su se i u Ministarstvu postavljali na način da ne treba ništa mijenjati, jer se ionako svi ukrcaju na brod. Mi smo u CROSMA-i znali da će doći i do ovakvih situacija na tržištu, zbog čega smo tražili naprosto pravedniji sustav subvencioniranja, odnosno da subvencije dobiju brodari koji će kadete zaposliti kao časnike po odrađenom vježbeničkom stažu.

Tražit ćemo od Ministarstva da se uvjeti natječaja izjednače za domaće i strane brodare. Predložit ćemo i da se subvencije dodjeljuju brodarima koji zbilja zapošljavaju vježbenike nakon odrađenog vježbeničkog staža, ističe Zorović.

Mario Zorović / NL arhiva

O mogućim izmjenama sustava subvencija pitali smo i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića koji je kratko odgovorio kako ništa nije nepromjenjivo.

– Sadašnji sustav subvencija nije sveto pismo. Razgovarat ćemo, kao i dosad, sa svim dionicima zapošljavanja u pomorstvu i ukoliko postoji potreba za izmjenama, mijenjat ćemo sustav. Cilj je da mladim pomorcima olakšamo zapošljavanje na početku karijere, rekao je Butković.

Promocija zvanja

S ciljem povećanja broja mladih u pomoračkim zanimanjima, CROSMA je odlučila, u suradnji s Pomorskim fakultetom u Rijeci i pomorskim školama u Bakru i Lošinju, promovirati pomorska zvanja u krajevima Hrvatske koji nisu tradicionalno pomorski, odnosno u unutrašnjosti zemlje.

– Sastali smo s dekanicom Pomorskog fakulteta i ravnateljima škola u Bakru i Lošinju koji su se suglasili s tom idejom, odnosno pristali sudjelovati u njenoj realizaciji. Za početak bismo jednom godišnje organizirali zajednički odlazak u unutrašnjost Hrvatske, primjerice u Slavoniju, i to predstavnici CROSMA-e i pomorskih učilišta, te tamo održali seriju prezentacija u osnovnim i srednjim školama.

Vjerujemo da bismo time privukli određeni broj mladih ljudi da po završetku osnovne ili srednje škole, upišu srednju pomorsku školu i fakultet. Već smo napravili prezentaciju prilagođenu mlađim uzrastima, koju ćemo moći jasno prikazati, a učenici shvatiti o čemu govorimo, kaže Zorović.