Foto: Davor Javorović/PIXSELL
U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u subotu vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“.
“Broj koji je Zavod objavio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji“, priopćio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi „Hrvatska riječ“. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.
Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugima.
Po analizi hrvatskog tjednika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatima, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5029 a u prethodnom popisu 7070.
U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3877 građana toga grada, a prije jedanaest godina ih je bilo 5335, u Apatinu je broj pao s 3015 na 2057, a u Srijemskoj Mitrovici s 2112 na 1341.
U Šidu je Hrvata bilo 1748 a sada ih je 1249, a u Rumi je broj pao s 1719 na 1133. U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1000.
U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4554. U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocijenio da su ovakvi podaci “rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno”.
„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i anacionalno“, priopćio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.
Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška suradnja s tijelima matične države Hrvatske.
„DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti”, zaključuje se u njihovu priopćenju.
Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama.
Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.
Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima ona ima 6,647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7,186.862.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
Krađe
Provalnici harali Zadrom, na meti se našli stan 20-godišnjakinje i ugostiteljski objekt na Boriku
Županija
Apel korisnicima
Problemi s kanalizacijom u Gračacu: Vodovod upozorio mještane što sve bacaju u odvode
Hrvatska
Anketa
500 eura ili čak cijela plaća? Hrvati žele da isplata božićnice postane zakonska obveza
Hrvatska
STOPAMA KOLEGA
Sutra bojkot nastave diljem Hrvatske. Učenici i studenti dižu glas, ovo su njihovi zahtjevi
Crna Kronika
Prijevara
Direktor zadarske tvrtke preuzeo građevinski materijal, no nikad ga nije platio
Županija
Saborska zastupnica
Miljanićeve riječi u Škabrnji izazvale reakciju Dalije Orešković: ‘Bliži je fašizmu nego temeljima hrvatske države’
Županija
Iz arhiva
‘Nemojte je sakrivati, to je krvnica cile Škabrnje!’ Ovako je Zadarski list 2001. izvijestio o dolasku Zorane Banić u zadarski zatvor
Zadar & Županija
Žestok odgovor
Vučetić opleo po Miljaniću: ‘U JNA je proveo gotovo 25 godina, a danas govori o petokraki koja je napala Škabrnju’
Županija
35 godina poslije
Praunuka škabrnjske “Majke hrabrosti” nosi njezino ime: ‘Ponosna sam na svoju prabaku’
Županija
Ivan Škara