Begonja: Danas je prisutna intencija da se što manje govori o prošlosti

U spomen na hrvatske velikane, povodom 200. obljetnice rođenja doktora Ante Starčevića i 150. obljetnice od rođenja dr. Rudolfa Horvata i Antuna Gustava Matoša, Hrvatska družba povjesničara (HDP) »Dr. Rudolf Horvat« organizirala je tribinu »Hrvatsko srce« u nizu hrvatskih gradova.

Zadarska tribina je održana u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zadar i HDP-a pod naslovom »Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji«.

Program je vodila Ivana Protrka, studentica Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, a sudjelovali su dr. sc. Zlatko Begonja koji je održao predavanje na temu »Drugi svjetski rat i poraće između činjenica i predrasuda«, Luka Knez s temom »Jugoslavenske tajne službe i partijsko rukovodstvo historiografska promišljanja« i dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Matice hrvatske Zadar, koji je pripremio temu »Zadarski studenti u Hrvatskom proljeću«.

Prije izlaganja publika je imala priliku pogledati kratki petominutni film o Anti Starčeviću koji je pripremio redatelj Vanja Vinković. – Htjeli mi to prihvatiti ili ne, danas je prisutna intencija da se što manje govori o prošlosti, pogotovo ciljanom dijelu prošlosti, zato što se smatra da se ne treba baviti prošlošću, već isključivo razmišljati o budućnosti. Međutim, pitanje je kako to ostvariti ako ne znate vlastitu prošlost, ne znate tko ste i odakle ste.

Naravno da ćete jako teško moći shvatiti kamo idete, započeo je profesor Begonja, te nastavio kako je upravo zato potrebno ustrajati na ovakvim izlaganjima i razmatranjima o dijelu hrvatske prošlosti, a to se napose odnosi na razdoblje Drugog svjetskog rata, ali i na vrijeme od 1945. do 1990. godine, objasnio je te se osvrnuo na naslov svog izlaganja.

– Osvrnuo bih se kratko na zbivanja u Hrvatskoj tijekom poraća, pritom uvažavajući kontekst vremena i okolnosti nastalih na te događaje.

U krajnjoj liniji, kada je riječ o povijesnim razmatranjima hrvatskog komunističkog razdoblja, možemo bez zadrške kazati kako se uglavnom radi o srazu činjenica i predrasuda, kazao je prof. Begonja, te istaknuo kako iz toga proizlaze i brojna pitanja, poput onoga ostaje li i dalje neizbježnim da i na demokratskoj razini baštinimo naslijeđe pogleda na prošlu zbilju iz pozicija kada su činjenice bile poništavane, pogotovo ako se nisu podudarale s ideološkim predrasudama, zaključio je profesor Begonja, nakon čega su sa svojim izlaganjima nastavili Luka Knez i dr. sc. Radomir Jurić.