Godišnje se u Hrvatskoj na lijekove troši 337 eura po stanovniku

Financijska potrošnja lijekova protiv raka u zadnjem se petogodišnjem razdoblju gotovo utrostručila: u 2017. godini iznosila je 1,3 milijarde kuna, a u 2021. godini 3,4 milijarde kuna, što znači da je njihova potrošnja povećana za čak 2,6 puta, odnosno za više od dvije milijarde kuna, pokazalo je novo HALMED-ovo izvješće o potrošnji lijekova u Hrvatskoj od 2017. do 2021. godine.

Uvjerljivo najveći porast potrošnje bilježi pembrolizumab, imunoterapija za melanom ili rak kože, koji se po financijskoj potrošnji nalazi u samom vrhu te u 2021. godini ima 32 posto veću potrošnju od one u 2020. godini.

Raste potrošnja

Upravo su lijekovi za liječenje onkoloških bolesti i imunomodulatori zabilježili najveći rast u posljednjih pet godina te su lani dosegnuli više od trećine ukupne financijske potrošnje na lijekove.

Ukupna financijska potrošnja na lijekove u tom je razdoblju rasla u prosjeku 12,7 posto godišnje, pa je od 6,1 milijardu kuna potrošenu u 2017. godini, narasla na gotovo 10 milijardi kuna u 2021. godini, što je rast veći od 30 posto.

U 2021. godini ukupni promet lijekovima u Hrvatskoj, prema podacima iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima, iznosio je 9,8 milijardi kuna, ili oko 17,5 posto više u odnosu na 2020. godinu. Na lijekove se tako lani trošilo oko 2.540 kuna ili 337 eura po stanovniku.

Potrošnja lijekova mjerena u broju dnevnih doza na tisuću stanovnika u 2021. godini iznosila je 1.388 doza, ili u prosjeku 1,3 tablete po stanovniku na dan. U 2017. godini prosječan je stanovnik Hrvatske popio jednu tabletu na dan.

U odnosu na 2020. godinu, ta je potrošnja lani povećana za 5,1 posto, dok je potrošnja u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu rasla nešto sporije, za 3,2 posto. Tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2017. do 2021. godine, prosječan rast fizičke potrošnje lijekova kretao se oko sedam posto godišnje.

Smanjenje cijene

U svrhu smanjenja troškova za lijekove, 2012. godine uveden je novi sustav cijena kojim se, uz prisutnost više generičkih lijekova na tržištu, osigurava da cijena za iste lijekove bude niža. Osim što ovaj sustav znači smanjenje cijene lijekova, on posljedično znači i manje opterećenje za proračun.

Primjenom ovih propisa povećao se promet nekih lijekova, dok je rast ukupnih troškova bio različito raspoređen. Uvjerljivo najveći ukupni iznos potrošen je u 2021. godini na cjepivo protiv COVID-19, ukupno 609 milijuna kuna, dok je 318 milijuna kuna potrošeno na lijek pembrolizumab za liječenje melanoma.

Slijedi ibrutinib za liječenje raka krvi s ukupno potrošenih 145 milijuna kuna, a na trećem mjestu je rivaroksaban, lijek protiv zgrušavanja krvi, s potrošenih 141 milijun kuna. Po broju popijenih tableta, primat je lani imao vitamin D, zatim acetilsalicilna kiselina, i na trećem mjestu atorvastatin, lijek protiv masnoća u krvi.

Kad je riječ o lijekovima koji se ne izdaju na recept, već ih kupujemo u ljekarni, u pet godina nisu se dogodile bitne promjene. U 2017. godini ukupna prodaja takvih lijekova iznosila je oko 571 milijun kuna, a u 2021. godini oko 578 milijuna kuna.

Građani najčešće kupuju lijekove protiv povišene temperature i bolova – acetilsalicilnu kiselinu, odnosno andol, na koji je utrošeno oko 57 milijuna kuna, zatim paracetamol s 51 milijun kuna i kombinacije paracetamola s iznosom od dodatnih 50 milijuna kuna. Za analgetik ibuprofen građani su u ljekarnama ostavili još 47 milijuna kuna, a na diklofenak, poznatiji kao voltaren, oko 25 milijuna kuna.