Na 10. godišnjicu članstva RH u Europskoj uniji Zadrani će dobiti obnovljenu rivu!

Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, jučer je obišao zadarsku rivu, jedan od kapitalnih projekata u našoj županiji. S njim smo razgovarali o najnovijoj situaciji i rokovima otvaranja cjelokupnog dijela rive za javnost te realizaciji ostalih strateških projekata infrastrukture u Zadru i okolici.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture jako je puno uložilo u obalnu infrastrukturu Zadarske županije, a obnova rive smatra se milenijskim projektom. Kada će ovaj projekt biti gotov i koliko će koštati sve tri faze?

– Kao što je poznato, ugovor »Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok« potpisan je u srpnju 2020. godine, a krajnji je rok dovršetka projekta rekonstrucije rive kraj ove godine. Dosad je odrađeno gotovo 80 posto predviđenih radova te vjerujem kako će se dobra dinamika izvršenja radova nastaviti i u narednim mjesecima, što bi značilo da završetak obnove rive očekujemo u prvoj polovici srpnja. Cilj je novu turističku sezonu dočekati bez bagera uz more, konkretno, rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale je završena u potpunosti, a zahtjev za tehnički pregled predan je proteklog tjedna.

Što se tiče Obale krala Petra Krešimira IV, trenutačno se odvijaju radovi na rekonstrukciji i produljenju gata koji se ukupno produljuje za 15 metara, a njegova nova duljina biti će oko 80 metara. Slikovito rečeno, dobit ćemo novi gat veličine nogometnog igrališta. Dakle, sama je obala uglavnom završena te je ostalo još ugraditi kamen na maloj dionici prema spoju s gatom. Sukladno važećem dinamičkom planu, grubi radovi i postava kamena na gatu trebali bi biti gotovi do 15. srpnja ove godine, a tijekom ljetnih mjeseci, najkasnije do kraja rujna, očekujem kako će biti uklonjeni svi eventualni nedostaci i obavljen tehnički pregled. Čestitam državnoj Lučkoj upravi koja operativno uspješno vodi ovaj projekt. Ovo znači da će Zadar i naši građani na 10. godišnjicu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji dobiti na dar u potpunosti obnovljenu rivu!

EU rivu financira s 80 posto

Ukupna vrijednost projekta na otvaranju radova u srpnju 2021. iznosila je je 8.957.381 eura ili 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija, a nacionalni je doprinos 9.991.220,72 kuna. Vrijede li ove brojke i danas ili je troškovnik porastao te vrijedi li i isti omjer financijskih snaga kakav je dogovoren na početku?

– Vrijednost projekta ostala je nepromijenjena, EU dio sufinanciranja iznosi 85 posto vrijednosti projekta, a ostatak od 15 posto, odnosno 1,4 milijuna eura osiguran je nacionalnim učešćem.

Može li i ovako skupo ulaganje spriječiti destrukciju rive koja je pod razornim djelovanjem valova i vjetra praktično počela nestajati. Što, dakle, projekt u tom smislu nudi novoga?

– To nam je i bio cilj, rekonstruirati rivu tako da bude zaštićena od vremenskih neprilika te da bude na korist i ponos svim građanima grada Zadra i našim gostima. Unutar ovog projekta predviđena je demontaža kompletnog opločenja zbog neravnomjernog slijeganja nasipa, rušenje zidanih dijelova podmorskog zida te izrada novog obalnog zida od montažnih blokova, demontažu obloge obalnog zida i bankine, kao i izrada novog nadmorskog obalnog zida i oblaganje novim kamenom. Dovršetkom projekta daje se mogućnost Gradu da dalje hortikulturno uredi najljepšu rivu na svijetu.

Uspješna suradnja s Ministarstvom

Jednom ste izjavili da Vam je rekonstrukcija zadarske rive najdraži od 22 projekta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojih nazivaju velikom renesansom na hrvatskoj obali. Što biste još izdvojili od megaprojekata u Zadru?

– Sretan sam što mogu reći kako se renesansa na hrvatskoj obali uspješno odvija te što grad Zadar i cijela Zadarska županija, Županijska lučka uprava, naše općine i gradovi uspješno surađuju s Ministarstvom i Vladom RH te prijavljuju i provode izuzetno značajne projekte za sve naše građane. Što se tiče EU projekata, neki od najznačajnijih su izgradnja trajektne luke Tkon i dogradnja luke Sali ukupne vrijednosti više od 16 milijuna eura. Valja napomenuti kako smo u posljednih pet godina uložili čak 12,35 milijuna eura iz nacionalnih sredstava, a koja su bila usmjerena prema sufinanciranju izgradnje, sanacije i rekonstrukcije objekata podgradnje u županijskima lukama, kao i prema sanaciji i rekonstrukciji pomorskog dobra u općoj upotrebi u našim općinama i gradovima. Ipak, za mene najznačajniji i najvažniji »morski« projekt upravo je obnova naše rive.

Još 2021. Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture za 26 projekata lučke infrastrukture u Zadarskoj županiji odobrilo je 2,67 milijuna eura, otad su prošle dvije godine, jesu li se ta sredstva pokazala dovoljnima za sva ulaganja u sanaciju pomorskog dobra?

– Vlada RH iz godine u godinu podiže iznose koje ulaže u lučku infrastrukturu te sanaciju i rekonstrukciju pomorskog dobra. Prije samo sedam godina godišnji iznos osiguran u državnom proračunu za tu namjenu bio je oko 25 milijuna kuna, dok smo danas na otprilike 100 milijuna kuna, odnosno 13 milijuna eura. Ta činjenica pokazuje da Vlada RH, vodeći brigu o našoj pomorskoj tradiciji, demografiji na našim otocima i priobalju, važnosti turizma za razvoj cjelokupnog gospodarstva, kontinuirano povećava ulaganja u pomorsku infrastrukturu. Drago mi je što upravo Zadarska županija svake godine prijavljuje izuzetno kvalitetne projekte koji imaju mogućnost sufinanciranja. Nadam se kako će se tako i nastaviti jer na kraju od svega najviše koristi imaju upravo naši građani.

Veliki projekti na otocima

Tu je i uređenje Liburnske obale koje će također donijeti vrhunsku lučku infrastrukturu, koliko je zapravo novca uloženo u ovaj projekt?

– Obnova Liburnske obale dio je zajedničkog projekta obnove rive. To znači da će sada u potpunosti biti obnovljen gotovo cijeli obalni dio Poluotoka.

Ministarstvo je i malim otočnim mjestima omogućilo reaalizaciju projekata koje za njih život znače, poput uređenje luka u Salima, Tkonu, Sukošanu, Ražancu i ostalim općinama. U kojoj su fazi ti projekti i koliko ste sredstava povukli iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija?

– Izgradnja trajektne luke Tkon uspješno je završena u travnju prošle godine. Glavni cilj projekta bio je poboljšanje organizacije usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine, a sve kako bi se otočnom stanovništvu osigurala dostupnost svakodnevnih aktivnosti te kako bi se u vrijeme najvećih opterećenja smanjile gužve i čekanja. Samim time poboljšala se i prometna povezanost otoka, što je jedan od preduvjeta gospodarskog i društvenog razvoja svih naših otoka. Što se tiče dogradnje gradske luke Sali, radovi u tijeku te vjerujem kako će biti gotovi do predviđenog roka, odnosno do kraja ove godine. Velik je to i značajan projekt za Dugi Otok, a budući da se njime povećava dimenzija luke, gradi se nova operativna obala i lukobran te će se time stvoriti uvjeti za sigurnije prometovanje i pristajanje brodova. Riječ je o velikim i značajnim projektima vrijednosti te mi je drago kako su upravo za njih osigurana EU sredstva.

Što se tiče ostalih projekata uređenja luka većina se sufinancira iz nacionalnih sredstva tako smo ove godine dodijelili sredstva za ukupno pet ugovora, i to za izvođenje radova na sanaciji glavnog lukobrana i gata u luci Ražanac, sanaciju gatova i rekonstrukciju obalnog zida u luci Biograd na Moru, sanaciju lukobranskog objekta gradske luke Biograd, sanaciju dijela rive i istezališta za brodove u luci Novigrad te sanaciju obalnog pojasa luke Bibinje. Sukladno trenutačnoj dinamici s javnom nabavom i radovima projekti u Ražancu, Novigradu te projekt sanacije gatova i rekonstrukcije obalnog zida u Biogradu bit će gotovi već tijekom ove godine, dok će ostali biti završeni do 2024. godine. Nema općine i grada uz obalu u kojima Ministarstvo mora prometa i infrastrukture nije podržalo razvojne projekte.

Ulaganja u morske luke

Koji su budući projekti Ministarstva na uređenju obalne infrastrukture te odakle ćete namaknuti sredstva?

– Kao što znate, usvojen je novi Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. Iznos alokacije iz Europskog fonda za regionalni razvoj za intervencije u morskim lukama je oko 88 milijuna eura. Pokazatelji za ovaj specifični cilj predviđaju minimalno 1.000 izgrađenih i dograđenih komunalnih vezova, minimalno jednu nadograđenu luku koja pruža usluge vezane za otoke i minimalno jednu novu ili premještenu luku do 2029. godine. Uzevši u obzir gore navedeno, i u narednom razdoblju bit će osigurana sredstva za ulaganje u lučku infrastrukturu, a posebno me vesele ulaganja u komunalne vezove kojih jako nedostaje. Projekti se već pripremaju i rado ćemo ih podržati.

Za Zadar je više puta istaknuto kako ima znanje i iskustvo u pripremi EU projekta više nego ijedan grad u Hrvatskoj. Koliko je to Ministarstvu pomoglo u pripremi ovih mega projekata?

– Ministarstvo već dugi niz godina uspješno surađuje s gradom Zadrom i Zadarskom županijom. Upravo dobra suradnja između nas i jedinica lokalne samouprave čine projekte još uspješnijima. I sami smo kao Ministarstvo više puta istaknuli kako upravo dobra priprema projekta, projektne dokumentacije te kasnije sama provedba natječaja i projekta znače za pravilno povlačenje dostupnih EU sredstava. Drago mi je što Grad Zadar ima odličnu suradnju s Vladom RH. To omogućuje da kontinuirano već dulji niz godina priprema te provodi značajne EU projekte te se nadam kako će i dalje biti primjer dobre prakse u povlačenju EU sredstava i za naše druge gradove. Vjerujem da će i činjenica što je naš Šime Erlić postao ministar upravo u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova još dodatno prisnažiti povlačenju sredstava za naše projekte.

Moderni vozni park za Liburniju

Sredinom rujna 2021. u Zadru ste potpisali i ugovore vrijedne gotovo 72 milijuna kuna za unaprjeđenje javnog gradskog prijevoza. Što je od toga do danas realizirano?

– Projekt je uspješno završen početkom ove godine te je isporučen 21 autobus. Liburnija je ukupno dobila 46 novih autobusa u svoju flotu. Ovo je značajan projekt za Zadar i okolicu, a s obzirom da je njime ostvareno unaprjeđenje i povećanje kapaciteta javnog gradskog prijevoza. Moderni vozni park doprinosi dostupnosti usluge javnog gradskog prijevoza, povećanju sigurnosti, smanjenju troškova održavanja vozila te smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, što je u skladu s EU propisima i direktivama. Vjerujem kako su ovakvi projekti jedni od onih najbližih ljudima s obzirom da njegove benefite najbolje mogu osjetiti u svojim svakodnevnim migracijama. Krećemo dalje i s projektom obnove flote, ovoga puta pogonjenima na obnovljive izvore energije.

Koji je trenutačno glavni izvor sredstava za zadarsku lučku infrastrukturu – nacionalna sredstva ili ipak EU fondovi?

– EU fondovi će sigurno i u idućem razdoblju biti ključni za renesansu na našoj obali. Vjerujem kako ćemo i u novom razdoblju imati cijeli niz novih kvalitetno pripremljenih projekata koje ćemo moći prijaviti na EU sufinanciranje. Jedan od projekata za koji bih volio da ih financiramo iz EU fondova je uređenje komunalne luke u uvali Bregdetti. Znam da Županijska lučka uprava i ravnatelj Davor Škibola rade na pripremi dokumentacije potrebne za realizaciju tog projekta. Za sve one kvalitetne projekte koji nemaju mogućnost EU sufinanciranja, pronaći ćemo odgovarajuća nacionalna sredstva te se potruditi da svako mjesto na našoj obali ima uređene luke, šetnice i rive.

Sadržaj je nastao u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.