Meštrovićeva Povijest Hrvata dolazi na Narodni trg

Zadrani će od 17. rujna do 1. prosinca moći vidjeti izložbu “Zahvalimo Njoj…” na kojoj će biti izložena 21 skulptura, reljef u drvu, gipsu, bronci i mramoru i 13 crteža i litografija

Zadrani će od 17. rujna do 1. prosinca u Gradskoj loži imati priliku pogledati izložbu “Zahvalimo Njoj…” koja se održava u povodu 130. godišnjice rođenja našeg velikog umjetnika Ivana Meštrovića. Izložba se održava u organizaciji Narodnog muzeja Zadar i Muzeja Ivana Meštrovića. U povodu tog značajnoj događaja razgovarali smo s Renatom Peroš, ravnateljicom Narodnog muzeja Zadar.
– Izložba “Zahvalimo Njoj…” u Zadar dolazi nakon što je cijelo ljeto bila postavljena u Vrpolju u Slavoniji.  Upravo tu izložbu, u ponešto izmijenjenom obliku, Zadrani će od 17. rujna moći vidjeti u Gradskoj loži.
Riječ je o izložbi kojom se obilježava 130. godina rođenja Ivana Meštrovića, a obilježavanje obljetnice rođenja naglašava se izborom teme majka i majčinstvo, koju je Ivan Meštrović obrađivao tijekom cijeloga stvaralačkog vijeka. Izložba je ime dobila prema Meštrovićevoj poslanici u povodu svečane posvete Memorijalne crkve kralja Zvonimira, Crkve Naše Gospe u Biskupiji kod Knina 1938. godine.
Kada su Zadrani posljednji put mogli vidjeti djela Ivana Meštrovića u svom gradu?
– Bilo je to jako davno, prije čak 37 godina. Bilo je i vrijeme da veliki umjetnik dođe Zadranima u posjetu, a 130. obljetnica njegovog rođenja pravi je povod za taj događaj.
Koja najvažnija djela velikog autora ćemo moći vidjeti u Zadru?
– Vjerojatno najvažnije djelo koje će građani moći vidjeti je skulptura Povijest Hrvata, koja će biti izložena na Narodnom trgu. Riječ je o jednom od Meštrovićevih najvažnijih djela. 
Zadrani će za vrijeme trajanja izložbe osim te skulpture moći vidjeti 21 skulpturu i reljef u drvu, gipsu, bronci i mramoru te 13 crteža i litografija. Ivan Meštrović realizirao je izabrana djela u razdoblju od 1905. do 1947. godine. Stilsko-oblikovnim značajkama ona predstavljaju različite Meštrovićeve faze te dočaravaju Meštrovićeve iznimne kreativne dosege na temu majke. S njima Ivan Meštrović progovara o osobnom doživljaju majke kroz različite interpretativne poruke senzualnosti, majčinske ljubavi i patnje, iskonskog izvora života i personificirane uloge majke. U takva promišljanja uklapa svoje duhovno sazrijevanje koje interpretira u oblikovanju religijskih tema rođenja i smrti Isusove.
Izložena djela pripadaju fundusima Atelijera Meštrović u Zagrebu, Galerije Meštrović u Splitu, Spomen-galerije Ivana Meštrovića u Vrpolju, Gradskog muzeja Drniš u Drnišu i Gliptoteke HAZU u Zagrebu.