ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Cibine lubenice nemaju okus po tikvama

Autor: Marijan Tomac

31.07.2013. 22:00
Cibine lubenice nemaju okus po tikvama

Foto: Marijan TOMAC



Današnje hibridne sorte uz dobre agrotehničke mjere ostvaruju visoke prinose. Oni su u prosjeku 80 tona po hektaru, ali u pojedinim godinama i na kvalitetnom zemljištu prinosi mogu prijeći 100 tona po hektaru, kaže Ivica Cindrić Cibo


U ove vruće ljetne dane svi tražimo osvježenje. Naravno  uz kupanje u moru  koje sve manje osvježava tu su  razni osvježavajući napitci. I  ishranu većina je prilagodila  laganim i osvježavajućim jelima. Nezamjenjiva osvježavajuća namirnica je lubenica.  Dobro rashlađena i sočna lubenica je prvoklasna namirnica za vruće ljetne dane. Jedni  lubenicu svrstavaju u voće,  drugi u povrće, ali za ovu  priču to nije nimalo bitno.
Ljubačke i škabrnjske
Dok se lubenica prodaje na  zidićima, štandovima, iz kamiona u svakom kvartu i na  svakoj plaži, a trgovački lanci  oglašavaju akcijske prodaje  naša ekipa obišla je polja gdje  se proizvodi lubenica i pokušala saznati što to lubenicu  čini posebnom i toliko  traženom.
Davno je lubenica prepoznata kao unosna kultura na ravnokotarskim poljima. Još i danas na zagrebačkim tržnicama  kao brend se prodaje ljubačka i  škabrnjska lubenica, iako u  Ljupču lubenice proizvode,  možda, u nekom vrtu. 
Oni koji malo duže pamte  sjetit će se velikih hrpa lubenica na zadarskoj pijaci. Gotovo sve pravilno okrugle, jarko crvenog mesa i tamnozelene kore. Prodavale su se cjelodnevno, a najviše noć. Nakon  završetka filma u ljetnom kinu  poseban gušt je bio svratiti na  pijacu i kupiti lubenicu –  četrun. Trebalo je samo izabrati koju, a prije vaganja obvezno ju se otvaralo da bi  provjerili zrelost i to tako da se  vadila mala kriška u obliku  trokuta.
Starinske sorte
 U to vrijeme većinom su se  uzgajale sorte panonija i shuger baby koje su na tržište dolazile tek u kolovozu, a bilo ih  je i u rujnu. Prinosi za ono vrijeme bili su više nego odlični i  kretali su se od 20 do 40 tona  po hektaru. Ulozi u proizvodnju nisu bili previsoki pa je zarada od proizvodnje i prodaje  lubenica bila više nego  odlična.
Što se promijenilo u proizvodnji lubenica saznala je  naša ekipa posjetivši OPG  Marinko Nekić i OPG Ivica  Cindrić koji na predjelu Baštica proizvode lubenicu na nekoliko hektara.
Troškovi u proizvodnji lubenica su iznimno visoki i samo visoki prinos može garantirati neku, ajmo reći, zaradu,  započinje priču o lubenicama  Marinko Nekić. Dok se sve  zbroji, a ne računa se vlastiti  rad trošak proizvodnje lubenica je od kune do kune i dvadeset za kilogram. Naravno  sve ovisi u prvom redu o prinosu, a prinos određuju ulaganja kao i klimatske prilike.
Prošla godina iako sušna  bila je puno bolja za lubenicu  nego ova s kišnim i hladnim  proljećem. Ove godine je lubenica tijekom rasta i razvoja  doživjela nekoliko stresnih situacija – šokova što je ostavilo  posljedice ne samo na visinu  prinosa već i na kvalitetu saznajemo od Marinka Nekića  zvanog Pane.
Posljedice  temperaturnih razlika
 Zbog temperaturnih oscilacija lubenica nije imala kontinuirani rast i razvoj. Svaki zastoj u rastu vidljiv je na presjeku lubenice po bijelom prstenastom tkivu unutar crvenog.  Osim toga kora u takvim vremenskim prilikama je deblja  nego običajno, iako današnje  sorte imaju tanku koru što  zna stvarati problem tijekom  berbe i transporta. Ukoliko je  kora suviše tanka zbog nepažljivog rukovanja lubenica  puca i takva nije za tržište.  Zbog naglog dizanja temperatura zna se dogoditi da sredina lubenica ostane šuplja i takav plod nema tržne vrijednosti. To je najgore što se može  dogoditi, jer se šupljina u srcu  lubenice ne vidi dok se lubenica ne razreže.
Proizvodnja lubenica danas  razlikuje se umnogom od one  nekada. Tada su se lubenice  proizvodile iz sjemena direktnom sjetvom.
Navrćanje na tikvu
Danas se lubenice proizvode iz presadnica i to većinom  kalemljenih na specijalnu podlogu tikve, pojašnjava proizvodnju Ivica Cindrić Cibo. Razlog kalemljenja na podlogu  tikve je što je tikva otpornija na  bakterijske bolesti pa nema  venuća i ujednačeniji je porast  u svim fazama rasta i razvoja.  Molim Vas napišite: Tikva nema nikakav utjecaj na kakvoću  lubenica i to su priče zlonamjernih da kalemljena lubenica  daje okus po tikvama – moli  me Cibo. Pa po čemu će imati  okus nego po tikvi čudim se,  jer lubenica kao i dinja spada  u porodicu tikvenjača.
Presadnica kalemljene lubenice košta oko četiri kune, a  potrebno je osam tisuća presadnica za hektar. Zatim trebaju crijeva za navodnjavanje  pa mulck-folija da se spriječi  razvoj korova i smanji isparavanje vlage iz tla, a o zaštiti i  gnojivima da se ne govori. Današnje hibridne sorte uz dobre agrotehničke mjere ostvaruju visoke prinose. Oni su u  prosjeku 80 tona po hektaru,  ali u pojedinim godinama i na  kvalitetnom zemljištu prinosi  mogu prijeći 100 tona po hektaru govori Cibo.
Sjetimo se koliko je to 80 tona i koliko je posla samo sve  to ukrcati u prikolicu i izvesti  iz polja, a o ostalome da se ne  govori.
Muke s prodajom
Dok proizvođači muče muku s prodajom, jer otkupni  centri plaćaju 1,20 kuna za kilogram i to nakon nekoliko  mjeseci na zelenoj tržnici cijena je dvije kune za kilogram,  ali kupaca gotovo i nema. Na  štandovima ovisno gdje su cijena je od četiri do osam kuna  za kilogram. Zbog toga postavlja se pitanje zar su troškovi  prodaje višestruko veći od  troškova proizvodnje ili je  prejaka želja za brzom i relativno lakom zaradom. Većina  prosječnih lubenica teži oko  10 kilograma. Pa zar nije malo  previše izdvojiti 50 i više kuna  za jednu lubenicu. Evo razloga zašto se sve više lubenice  prodaju na kriške, a sve manje  kao cijele, a pogotovo one koje teže 14 i više kilograma.
Lubenica u posljednjih nekoliko godina proizvodi se u  većini poljoprivrednih krajeva  u Lijepoj Našoj. Zbog razlika u  klimi lubenice zriju u različitom razdoblju, ali uporabom plastičnih tunela, pokrivanjem agril-folijom i ostalih  agrotehničkih rješenja razlike  u vremenu zriobe se smanjuju  što dovodi do velike ponude u  kratkom razdoblju, odnosno  u špici turističke sezone. Ako  se tome doda i prekomjerni  uvoz proizvodnja lubenica od  unosnog posla postaje noćna  mora.