Dva puta promislite prije nego nazovete hitnu

Zadarska javnost jučer je uzburkana informacijama da je Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije od 1. lipnja počeo naplaćivati nehitne medicinske postupke. Ova vijest izazvala je pravu buru među osiguranicima koji, zbog nejasnih informacija, nisu znali koje se usluge plaćaju, a koje ne.
 – Najbitnije je istaknuti da osigurani pacijenti u hitnim stanjima i dalje ne plaćaju ništa. Hitna stanja su ubodi, ozljede, ugrizi, porezotine, problemi s disanjem, alergije, gušenja, jaka bol u plućima i bilo kakva druga stanja u kojima je trenutačno jako narušeno zdravlje pacijenta, objasnila je Davorka Krnčević, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije. Dodala je da su se na ovaj potez odlučili nakon što im je prošle godine bila kontrola HZZO-a, koja ih je upozorila da je oko 80 posto intervencija nehitno. Zbog toga su odlučili početi naplaćivati nehitne intervencije.
 – Problem nam predstavljaju kronični pacijenti koji dolaze tijekom vikenda i traže recept za lijekove koje su dužni piti. Oni bi trebali voditi brigu o svojim lijekovima i terapiji tako da im se ne dogodi da vikendom ostanu bez lijekova. Problem nam također predstavljaju i pacijenti koji traže uputnicu za bolničko liječenje te studenti koji se ne prijavljuju kod liječnika u mjestu boravišta, a to bi trebali učiniti. Oni za bilo koje oboljenje moraju doći do nas i time čine gužvu, rekla je Krnčević, dodavši da su problem i kronični pacijenti koji pored propisane terapije traže i dodatnu terapiju i ne žele čekati odlazak obiteljskom liječniku. Pored njih, ima i pacijenata koji nemaju svoga izabranog liječnika pa s kartonom dođu u Hitnu pomoć i očekuju liječenje.
 – Prema procjeni liječnika koji ordinira odlučuje se je li pacijentovo stanje hitno ili nije. Naime, liječnik prvo pregleda pacijenta i potom ga upozori je li stanje nehitno ili hitno i pita ga kad radi njegov obiteljski liječnik. Ako je pacijentovo stanje nehitno, a on i dalje inzistira na liječenju kod nas, liječnik ga upozorava da će tu uslugu platiti i koliko, objasnila je Krnčević.
Zadar nije ni prvi ni jedini
Istaknula je da su prije ove odluke proveli brojne akcije kako bi građane osvijestili da ne dolaze u Hitnu službu zbog raznih nehitnih stanja čime opterećuju njihov rad, ali kako to nije urodilo plodom, odlučili su se za naplatu usluga liječenja nehitnih stanja.
Cjenik usluga izvješen je na oglasnoj ploči i na vratima na ulazu u hitnu ambulantu, a cijene su formirane prema cijenama u drugim zavodima koji su uveli ovu praksu.
 – Cijene su temeljene na procjeni stvarne usluge i potrošnje materijala kao i rada tima koji sudjeluje. Nismo prvi u ovome i cijene smo uskladili s cijenama drugih zavoda koji već naplaćuju nehitne usluge, objasnila je Krnčević navodeći da su različite cijene za pacijente bez osiguranja i za pacijente s osiguranjem, ali nehitne usluge.

 TKO NIJE HITAN?

Objašnjenje da će se novi cjenik prema kojem primjerice odstranjenje šavova košta 150 kuna, zagrijavanje ili hlađenje tijela folijama 1.800 kuna, vanjski sanitetski prijevoz 800 kuna ili savjetovanje s bolesnikom 50 kuna naplaćivati samo onima koji nemaju osiguranje, odnosno koji ne spadaju i hitne slučajeve, mnogima je nerazumljivo. U Hrvatskoj načelno nema nikoga bez zdravstvenog osiguranja, ako ne rade imaju osiguranje izravno na HZZO-u, dakle izgleda kao da se ovo odnosi na strance. Međutim, prvenstveno je namijenjeno onima koji nemaju strpljenja čekati proceduru, svog liječnika, odnosno onima za koje osoblje u Hitnoj procijeni da nisu hitni. Nejasno je, jasno, kako se u takav cjenik može staviti kirurška obrada rane u jednom sloju (100 kuna) što po svemu izgleda kao hitna intervencija. Zbog takvih stvari pacijent ne može čekati svog liječnika, a Hitna ga očito može proglasiti nehitnim slučajem i naplatiti mu uslugu! (E. Š.)