Zadarski kraj – nautičarima raj

Sa 20-ak posto nautičkih kapaciteta u zemlji Zadarska županija ostvarila 23% prihoda nautičkih luka u zemlji pri čemu se znatno bolja od drugih pokazala u naplati stalnog veza, ali je zaostajala u tranzitu (koji je unosniji) te je ukupno druga po prihodima nautičkih luka u državi iza Šibensko-kninske županije. Ove dvije sjevernodalmatinske županije čine oko 50% prihoda nautike u zemlji

Hrvatske luke nautičkog turizma prošle su godine ostvarile 660 milijuna kuna ukupnog prihoda (bez PDV-a), ili 10% više negoli godinu prije.
U 2012. ovim istraživanjem obuhvaćeno je 98 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 62 marina (od toga 11 suhih marina) i 36 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija jest 3.266.746 m2, a broj vezova 17.454.
U Zadarskoj županiji je od toga ukupno 19 luka od čega je sedam sidrišta, dva privezišta i 10 marina od čega dvije suhe, a osam marina razvrstano je četiri u drugu i četiri u treću kategoriju.
Kapaciteti u Zadarskoj županiji obuhvaćaju 828.000 četvornih metara akvatorija, ili 25% takvih površina u zemlji. Ovdje je 3.557 vezova ili 20% vezova u zemlji ili više od 25% površina za smještanje brodova na kopnu. Više vezova od Zadarske županije ima samo Istarska županija.
U Zadarskoj je županiji bilo 3.031 plovilo na stalnom vezu što je nešto više od 20% svih takvih plovila u zemlji. Istra sa 3.500 i Primorsko-goranska županija sa 3.100 imale su više plovila na stalnom vezu od Zadarske županije.
Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2012. iznosio je 660 milijuna kuna, pri čemu su 487,8 milijuna kuna ostvarena od iznajmljivanja vezova, što od ukupno ostvarenog prihoda iznosi 73,9%. U odnosu na 2011., ukupan prihod veći je za 10%, dok je prihod od iznajmljivanja vezova veći za 11%.
Zadarska županija imala je po ovim pokazateljima prihode od plovila na vezu u visini 105,3 milijuna kuna, a s ostalim uslugama marina (servis i ostale usluge) 141.700.000 kuna što je 23% ukupnih prihoda svih nautičkih luka. Prihodi su ovdje rasli 2,9% od čega oni za sam vez 3,5%.
Kako su nam i kazali čelni ljudi ovdašnjih marina kriza koja se u nautici, kao specifičnom luksuznijem obliku turizma, još osjeća najviše se prelomila na tranzitu jer se rjeđe i manje plovi.