U Domu je sve više djece s psihičkim problemima!

Do prije desetak, petnaest godina nisam se susretala s djecom koja su uz poremećaj ponašanja imala i psihičke probleme. Toga sada ima i to previše. Riječ je o problematici novijeg doba, kaže Šarić, navodeći da se na pojavu psihičkih poremećaja djece može gledati općenito kao posljedicu stanja u svijetu, a kod nas i kao posljedicu rata

Dom za odgoj djece i mladeži Zadar skrbi o ukupno 22 štićenika, mahom dječaka, od kojih je 12 na odjelu resocijalizacije, devet na odjelu intenzivnog tretmana te još jedan u izdvojenoj stambenoj zajednici.
Nakon odlaska Tatjane Vukman na čelo Centra za socijalnu skrb u Splitu na mjestu ravnateljice Doma zamijenila ju je dipl. defektologinja Ljiljana Šarić. Njeno je imenovanje prekjučer potvrdilo i resorno ministarstvo te sad još čeka i potvrdu Upravnog vijeća Doma.
Dobar je to povod za razgovor s novom ravnateljicom, ali starom djelatnicom Doma za odgoj djece i mladeži. Pitali smo je o aktualnom stanju, problemima ustanove, ali i planovima za budućnost.
Odjel intenzivnog tretmana
Kako u Domu radi još od 1984. godine, Ljiljana Šarić ima odličan uvid u probleme ustanove kroz desetljeća kao i u razlike u problemima štićenika nekad i sad.
– Problemi s kojima su nam djeca dolazila prije 30, 20, 10 godina ili sad drastično se razlikuju. Djeca koja sada dolaze su bitno drugačija od djece koju smo imali prije. Inače, i sama fenomenologija poremećaja u ponašanju je drugačija od one od prije 20 godina. Prije su djeca dolazila zbog stvari koje su danas banalne – primjerice zbog krađe šibica ili, ne znam, bombona. Nažalost, problemi su sve veći. Do prije desetak-petnaest godina nisam se susretala s djecom koja su uz poremećaj ponašanja imala i psihičke probleme. Toga sada ima i to previše. Riječ je, dakle, o problematici novijeg doba, kaže Šarić navodeći da se na psihičke poremećaje djece može gledati općenito kao posljedicu stanja u svijetu i poremećaja sustava vrijednosti.
– Kod nas se to može pripisati i posljedicama rata. Iako sama djeca tada možda nisu bila ni rođena, njihovi su roditelji sve to prošli. Pa imamo roditelje s PTSP-om ili konzumente opojnih sredstava. Sve to ima neku svoju uzročno-posljedičnu vezu, kaže Šarić.
Nekad je jedan kat Doma bio rezerviran za djevojke, ali je odjel za djevojke ugašen upravo zbog toga što se ukazala potreba za otvaranjem odjela intenzivnog tretmana za djecu s kombiniranim smetnjama – uz poremećaj u ponašanju imaju i probleme psihičke prirode.
Program organiziranog stanovanja
– Ipak i dalje radimo s djevojčicama, ali samo u poludnevnom boravku gdje je ukupno oko 30 djece. U većini slučajeva se radi o djeci koja žive u teškim socijalnim i ekonomskim uvjetima. Djeca su to koja imaju lošiju koncentraciju, probleme s učenjem, a ti su problemi uvijek rezultat nečega. Detektira ih škola, stručna služba škole napravi obradu i proslijedi je Centru za socijalnu skrb, a Centar izdaje rješenje temeljem kojeg djeca dolaze u poludnevni boravak. Kod nas dobivaju potreban topli obrok, školski pribor, pomoć u učenju… Imamo dosta studenata volontera koji rade s njima, kaže Šarić.
Dom zadnjih šest ili sedam godina provodi i program organiziranog stanovanja u stanu koji je na korištenje Domu ustupio Grad Zadar. Program je to koji štićenike priprema na samostalan život i u većini je slučajeva pokazao dobre rezultate.
– Kroz ovaj je program prošlo 10-ak djece. Većina njih se dobro snašla u kasnijem životu. Imamo, primjerice, dvije djevojke koje su završile srednju školu, zaposlile su se i udale, a tako je bilo i s većinom drugih koji su živjeli samostalno. Imali smo i drugačijih slučajeva. Tako je u programu bio i jedan malo nestašniji dečko, kojemu smo ponudili da se vrati u Dom jer nije mogao samostalno funkcionirati.
Dječak koji je trenutačno u stanu dobro funkcionira. Maturant je četverogodišnje srednje škole te ima namjeru studirati. Prijavio se na nekoliko studija. On će u stanu ostati sve dok bude trajalo njegovo školovanje. I ako ode studirati u bilo koji drugi grad, uvijek će se moći vraćati u taj stan, navodi Šarić.
Dom, ističe naša sugovornica, ima u planu tražiti širenje stambenih zajednica.
Riječ je o planu koji je već neko vrijeme aktualan. Pa iako se s njegovom realizacijom malo zastalo to će se u skladu s politikom EU koja do 2016. godine nalaže smanjenje broja djece u institucijama zasigurno u dogledno vrijeme promijeniti.