“Pametne zgrade” dvije godine “ležale” u ladicama Ministarstva

Projekt Draženica jedan je od rijetkih zadarskih projekata u stanogradnji koji nije načela aktualna gospodarska kriza. Štoviše, kranovi i dizalice koji su donedavno bili istaknuti dio gradske vizure, jedino u Draženici podsjećaju na nekadašnja slavna zadarska vremena u stanogradnji.
Riječ je o gradnji 41 stana u osam objekata u nizu te dviju obiteljskih kuća. Na terenu nekadašnjeg Diokoma ili Jugoplastike na Boriku, zadarski Lignum gradi naselje po projektu arhitekta Nikole Bašića. Prema riječima prvog čovjeka Lignuma Ivana Jurjevića riječ je o prvom naselju u Zadru s tzv. “pametnim stanovima”. Riječ je o elektroničkom sustavu upravljanja domom. Baš zbog toga ovih dana su počele i spekulacije o cijenama takvih stanova. Nerijetko se spominjalo čak i 4.000 eura koliko bi kupci trebali izdvojiti za kvadrat u jednom takvom stanu.
Projekt gotov do ljeta 2014.
– Cijenu stanova još nismo definirali. No već sad možemo potvrditi da cijena neće biti tolika. U tijeku su konstrukcijski radovi i tzv. betonaža. Očekujemo da će projekt biti gotov do ljeta 2014., rekao nam je Jurjević, koji naglašava da se radi o zahtjevnoj gradnji, primjerenoj lokaciji.
Iza kamenih fasada “skrivat” će se jedinstvena tehnologija koja uključuje i daljinsko upravljanje grijanjem, ventilacijom, pa čak i prozorskim griljama, a svaki stan u prizemlju imat će svoj vrt. Međutim, najzanimljiviji u svemu je software koji će za “pametne stanove” isporučiti i montirati domaće tvrtke. Jurjević nije htio reći o kojim tvrtkama se radi jer s njima još nije potpisan ugovor, već je naglasio da se radi o “know – how” koji su ti, možebitni Lignumovi kooperanti kao svojevrsni pioniri u tom poslu, već primjenjivali na projektima diljem Europe.
No projekt Draženica nije samo buduće ekskluzivno naselje o kojem postoje vrlo proturječna mišljenja, nego i svojevrsna paradigma odnosa vlasti prema prostoru i investitorima. Član uprave Lignuma Davor Jurjević ukazuje na to da je sedam godina potrošeno samo za usvajanje Detaljnog plana uređenja Draženica kao osnovnog prostorno-planskog dokumenta. Uz sve to se nadovezalo usklađivanje s DPU-om susjedne uvale Maestral, pa s famoznom Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu koja je cijelo prostorno planiranje u Hrvatskoj vratila na početne pozicije u trenutku kad su mnogi prostorni planovi ili bili završeni i su bili pred završetkom. Zbog svega toga cijeli je projekt dvije godine ležao u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
Skladište Ine kontaminiralo teren
Uz sve to Lignum ove godine nije dobio dozvolu za rad tijekom turističke sezone. Grad Zadar, kaže Jurjević, obrazložio je to da bi se gradnja u Draženici negativno odrazila na okolne iznajmljivače. Stoga je gradilište umjesto tri mjeseca koliko je propisano, gotovo četiri mjeseca bilo izvan pogona, od 15. lipnja do 1. listopada.
Na drugu stranu, Grad Zadar ne poduzima ništa kako bi riješio pitanje najvećeg zagađivača u tom prostoru, nekadašnjeg skladišta goriva Ine.
– Skladište koje je itekako kontaminiralo teren i priobalje nije u funkciji već više od osam godina. Još u rujnu prošle godine, Ina je pisala Gradu Zadru kako je donesena odluka o prodaji zemljišta, ali se do danas ništa nije riješilo. To, a ne ljetni radovi, po nama su najveći problem u tom prostoru, tim više što je i JK Uskok u Vitrenjaku počeo s vađenjem olupine broda i uređenjem cijelog područja koje bi u konačnici trebalo biti jedno od najreprezentativnijih u Zadru, rekao nam je Davor Jurjević.