Delić: Vrijeme je da se Pavelića prestane gledati crno-bijelo

Predavanje pod nazivom “Velebitski ustanak 1932.” u četvrtak navečer održao je magistar povijesti Ante Delić, a iz prvog reda pratio i gradonačelnik grada Zadra dr. Zvonimir Vrančić

Prošlog mjeseca oblježeno je točno 80 godina kako je grupa ustaša iz Gospića napala žandarmerijsku stanicu u ličkom selu Brušane pod vodstvom dr. Ante Pavelića, napada poznatijeg kao Velebitski ili Lički ustanak.
Upravo taj ustanak bio je tema predavanja održanog u Matici hrvatskoj – Ogranak u Zadru koje je pod nazivom “Velebitski ustanak 1932.” u četvrtak navečer održao magistar povijesti Ante Delić, a iz prvog reda pratio i gradonačelnik grada Zadra dr. Zvonimir Vrančić.
Prva hrvatska disertacija o Anti Paveliću
– Velebitski ustanak, poznat i pod imenom lički ustanak, dao je do znanja tadašnjem jugoslavenskom režimu i velikosrpskom teroru, a u svjetlu atentata na Stjepana Radića na sjednici u Narodnoj skupštini, da je to jedna ozbiljna, temeljita i uporna borba za samostalnost Hrvatske, rekao je predsjednik zadarskog ogranka Matice Božidar Šimunić najavljujući predavanje.
Ante Delić, porijeklom Splićanin, mladi je znanstvenik koji bi uskoro mogao biti i prvi Hrvat koji je napisao doktorsku disertaciju o kontroverznoj povijesnoj ličnosti Anti Paveliću. Mentor na disertaciji mu je poznati zadarski povjesničar Zlatko Begonja.
Kao uvod u temu predavač je u kratkim crtama iznio povijest samog ustaškog pokreta, a ujedno i politički lik Ante Pavelića.
– O Velebitskom ustanku ne može se govoriti ako se ne govori o ustaškom pokretu i Anti Paveliću. Nasuprot dosadašnjem crno-bijelom pristupu kojim se još uvijek kroz stavove komunističkog režima gleda na Antu Pavelića potrebno je dati objektivan povijesni sud, započeo je Delić naglasivši kako je Pavelić svoju borbu protiv tadašnje Jugoslavije, a za samostalnost Hrvatske započeo legalnim sredstvima.
Demonstracija snage ustaškog pokreta
Govoreći o Paveliću Delić je iznio i zanimljiv podatak kako se radi o prvom hrvatskom političaru koji je pomoć u borbi za samostalnost potražio u iseljeništvu. I sam Pavelić 1929. godine odlazi u emigraciju, a iste godine osniva i organizaciju za borbene akcije Hrvatske domobrane iz kojih kasnije 1930., osniva tajnu revolucionarnu nacionalističku organizaciju Ustaša – hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO) s ciljem razbijanja Jugoslavije i uspostave neovisne hrvatske države uz pomoć Italije. 1931. osniva prve logore za vojnu obuku u Italiji i Mađarskoj, a jedna od najpoznatijih akcija boraca iz logora bio je i Velebitski, odnosno Lički ustanak iz 1932. godine te atentat na Kralja Aleksandra Karađorđevića.
U to vrijeme, istaknuto je na predavanju, na Jadranu se osnivaju i prvi ustaški centri koji služe kao promatračnice, poligoni za akcije i u slične svrhe, i to u Zadru i Rijeci, odakle je koordiniran i napad u Lici. Zadar je imao osobito važnu ulogu za dostavu promidžbenog materijala i oružja u Karlobag za vrijeme priprema ustanka što je zabilježeno i u izvješćima jugoslavenskog režima koji je opazio “da se nešto sprema”. U to vrijeme u zadarskoj županiji djelovalo je čak devet ustaških skupina, od toga dvije na otocima, a u Zadar su dolazili i kroz njega prolazili ustaški prvaci, uključujući i dr. Antu Pavelića.
Jedna od prvih ustaških akcija Velebitski ustanak, bila je, kako je citirao zapise samog Pavelića Delić, demonstracija snage ustaškog pokreta. Tako je Delić citirao Pavelića koji je tada zapisao kako su mnogi borci tražili da ih se pošalje u akcije, a jedna od takvih akcija bio je i Lički ustanak koji je bio demonstracija ustaške snage i pokreta Jugoslaviji i ostalim svjetskim silama.