Krajnje vrijeme za svijet bez nuklearnog naoružanja

Na forumu se tražio odgovor na pitanje može li se čovječanstvo uopće dogovoriti oko toga kako će koristiti nuklearnu energiju, za rat ili za mir

U velebnom Dvorcu nezavisnosti u Astani jučer je predsjednik Republike Kazahstana Nursultan Nazarbajev otvorio međunarodnu konferenciju pod nazivom “Od zabrane nuklearnih testova prema svijetu slobodnom od nuklearnog oružja”.
– Dragi prijatelji, danas svijet treći put obilježava Svjetski dan borbe protiv nuklearnih testova koji je proglasio UN, na datum 29. kolovoza, kada je prije točno 21 godinu zatvoren nuklearni pogon u Semipalatinsku, rekao je Nazarbayev, otvarajući konferenciju pred 3.100 izaslanika iz Kazahstana i 80-ak zemalja svijeta.
Četvrta nuklearna sila
Zatvaranje nuklearnog poligona bio je prvi korak, snažan temelj za dosljednu politiku Kazahstana prema nuklearnom neširenju. Nakon raspada SSSR-a Kazahstan je ni kriv ni dužan postao četvrti po veličini svjetski vlasnik nuklearnog arsenala, dovoljnog da uništi strateške ciljeve svih potencijalnih neprijatelja Sovjetskog Saveza.
– To je bio presudan korak za suverenost i samostalnost Kazahstana. Nuklearno oružje i strašno zračenje nuklearnih pokusa bili su nadasve okrutno, neumoljivo zlo koje je bez ikakvog upozorenja od 1949. godine više od četiri desetljeća mučilo, uništavalo našu zemlju, istaknuo je kazahstanski predsjednik.
Posljedice nuklearnog testiranja su teške bolesti i smrti. Upravo zbog toga Semipalatinsk ostaje trajni simbol strahota nuklearnog oružja i jak argument svima onima koji traže bezuvjetno odustajanje od nuklearnih testiranja i razvoja novih tehnologija atomskoga naoružanja. Naime, širenje nuklearnog oružja je jedan od gorućih pitanja međunarodnih odnosa i glavna sigurnosna prijetnja.
– Samo na teritoriju Kazahstana je izvršeno gotovo 500 atomskih, podzemnih i nadzemnih testiranja vojnog oružja, u tzv. miroljubive svrhe. To je polovica svih testova provedenih u svijetu tijekom postojanja nuklearnog oružja. Zračenjem su trovane rijeke i jezera, ugroženo je zdravlje pola milijuna ljudi uokolo nuklearnog poligona, zaključio je predsjednik Nazarbajev.
Nuklearna energija za rat ili mir?
Ulog ovog svjetskog foruma je izuzetno visok, prije svega po pitanju: Može li se čovječanstvo uopće dogovoriti oko toga kako će koristiti nuklearnu energiju, za rat ili za mir?
U tom svjetskom odgovoru je iznimno velika uloga Kazahstana i njegova čelnika Nursultana Nazarbajeva koji svojim dosadašnjim aktivnostima preuzima jednu od vodećih uloga u osiguravanju nuklearne sigurnosti u suvremenom svijetu, u promicanju mira i stabilnosti u svijetu za što ima podršku predsjednika SAD-a i Rusije, Baracka Obame i Vladimira Putina.
– Ovaj međunarodni forum je sljedeći važan korak u jačanju svjetske nuklearne sigurnosti i veliki korak Nazarbajeva prema Nobelovoj nagradi za mir, rečeno je u Dvorcu neovisnosti. Pritom je Kazahstan kao najveći svjetski izvoznik urana još jednom izrazio spremnost ugostiti delegacije Irana i zemalja grupe P5+1 radi razgovora o iranskom nuklearnom programu.
U povijesnom trenutku vođa nacije je uime Republike Kazahstan 1992. godine pristupio Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. Bilo što mislili, govorili, čitali ili slušali o “ocu kazahstanske nacije” Nursultanu Nazarbajevu (71), predsjedniku s gotovo 22-godišnjem stažem, jedno je zaista neosporno – Kazahstan se prvi u svijetu sasvim dobrovoljno odrekao nuklearnog oružja i infrastrukture za masovno uništavanje. Bio je to početak nove ere u području nuklearne sigurnosti, izgradnja novog sigurnosnog sustava u postblokovskom svijetu.
 Sporazum o zabrani nuklearnih pokusa
– Danas, u vrijeme krize i politička previranja u cijelom svijetu, više nego ikad važno je još odlučnijim koracima krenuti prema konačnom nuklearnom razoružanju, rečeno je na panel zasjedanju na temu “Sporazum o cjelovitoj zabrani nuklearnih pokusa – Svjetska sigurnost bez nuklearnog oružja”.
Kazahstanska miroljubiva politika, rečeno je, postala je važan čimbenik u privlačenju stranih investicija u gospodarstvu, jačanje prijateljskih odnosa s vodećim zemljama u svijetu. Može se reći da se općenito priznaje uspjeh mlade nacije Kazahstana, između ostaloga, zbog povijesne odluke Predsjednika države o odustajanju od sovjetskog nuklearnog naslijeđa.

Zadarski list u Kazahstanu

Na konferenciji u glavnom gradu Republike Kazahstan između 3.100 izaslanika sudjeluje i oko 200 stranih gostiju iz 80 zemalja, poznati političari, šefovi parlamenata, utjecajni zastupnici iz cijelog svijeta, čelnici 20-ak međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, znanstvenici i stručnjaci u području nuklearne sigurnosti, predstavnici svjetskih medija. Na poziv Veleposlanstva Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj na impresivnoj konferenciji sudjeluje i novinar Zadarskog lista, jedini iz Hrvatske i okruženja.

Spektakl za 21. godišnjicu zatvaranja Semipalatinskog

Prethodno je u gradu Semiju u Istočnom Kazahstanu, nekadašnjem Semipalatinsku, na spektakularnoj manifestaciji, s oko 10.000 sudionika, održan miting posvećen 21. godišnjici zatvaranja nuklearnog pogona u neposrednoj blizini ovog grada, najpoznatije svjetske lokacije nuklearnih proba.
– Očito je da se Kazahstan potpuno i trajno odrekao nuklearnog oružja. To je bila mudra, racionalna i kompleksna odluka predsjednika Nursultana Nazarbajeva. Sada svijet treba više čelnika s istim hrabrim srcem poput Nazarbajeva! Svi trebamo shvatiti da, ako postoji nuklearno oružje, ono će se još uvijek koristiti. Razoružanje je svjetski prioritet, Kazahstan nam je pokazao kako se trebamo ponašati, poručio je Gareth Evans, predsjednik Centra za globalni dijalog i suradnju u Beču.

Stotine tisuća ljudi ozračeno i ubijeno

Bivši Semipalatinsk je svojevrsna kazahstanska “Nevada”, sinonim za ljudsku tragediju nesagledivih razmjera, najveće svjetsko atomsko stratište u bezumnoj režiji komunističkog Sovjetskog Saveza.
Ne znajući od 1949. do 1989., stanovnici nekadašnje sovjetske pokrajine Semipalatinsk živjeli su u okruženju nuklearnog poligona i nuklearnih pokusa. Stotine tisuća žitelja pretvoreno je u pokusne kuniće, dok su znanstvenici proučavali potencijale i opasnosti nuklearnog oružja. Potpune posljedice nuklearnih testova tek se sagledavaju i, nažalost, odražavaju se i danas. Ta priča iz Kazahstana poprilično je jasan pokazatelj važnosti uspostave jedinstvena svjetskog sustava nadzora nad fisijskim materijalom. Prije svega, nuklearne sile bi se trebale odreći posjeda nuklearnog oružja kao sigurnosne garancije.