Hrvati idu k liječnicima samo kad se razbole

Preventivni posjeti obiteljskom liječniku na pragu su izumiranja: u 2007. godini na takav je pregled otišlo 52.829 pacijenata, a u 2010. godini tek oko 19.000

Hrvati sve češće idu liječniku, a zubara zaobilaze. Doktoru u pravilu ne idu zbog prevencije nego tek kad se razbole, a sve češće biraju manje bolnice umjesto velike kliničke bolničke centre. Pokazuju to podaci objavljeni u Planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske, što ga je donijelo Ministarstvo zdravlja. Posljednji je takav plan donesen u vrijeme mandata bivšeg ministra zdravstva, Darka Milinovića, a namjere njegova nasljednika praktički su identične: poboljšanje efikasnosti zdravstvenog sustava, podizanje kvalitete zdravstvene usluge, jačanje prevencije. Za razliku od prethodnika, ministar Ostojić, stoji u planu, planira povećati odgovornost svakog zdravstvenog radnika u pružanju zdravstvene usluge.
Usporedba podataka govori o trendovima u hrvatskom zdravstvu u zadnje četiri godine. Tako je 2007. godine broj posjeta pacijenata obiteljskom liječniku iznosio 25,8 milijuna, a do 2010. godine povećao se na 28,6 milijuna. Preventivnih je posjeta liječniku sve manje: 2007. godine evidentirano je oko 510.000 preventivnih posjeta pedijatrima, a u 2010. godini 448.000 takvih posjeta. Preventivni posjeti obiteljskom liječniku na pragu su izumiranja: u 2007. godini na takav je pregled otišlo 52.829 pacijenata, a u 2010. godini tek oko 19.000. Posjeti zubaru smanjili su se za oko deset posto: sa 4,5 milijuna u 2007. godini, na 4,1 milijun stomatoloških pregleda u 2010. godini.
Kad je o bolnicama riječ, klinički bolnički centri u pravilu su se rasteretili pacijenata. Jesu li pacijenti odustali zbog dugih lista čekanja, ili su im draže manje bolnice nije nam poznato, no KBC Zagreb više ne prima 32 posto pacijenata iz Zagreba, već oko 27 posto, a “višak” se prerasporedio po drugim zagrebačkim bolnicama. I riječki KBC smanjio je broj pacijenata iz svoje županije sa 83 na 81 posto. Odlasci Riječana u KBC Zagreb povećali su se sa 1,67 na 1,87 posto. Splitski KBC bilježi jednaki trend kao i većina bolnica u unutrašnjosti: pacijenti se, moguće i zbog troškova puta, sve više odlučuju za liječenje u lokalnoj bolnici.
O pacijentima se, kažu podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, brine čak 5.000 zdravstvenih radnika više nego prije četiri godine. U 2007. godini u sustavu zdravstva bilo je zaposleno 58.600 zdravstvenih radnika i suradnika, a u 2011. godini njih 64.365. Istodobno, broj zdravstvenih ustanova smanjio se sa 955 na 888, broj jedinica privatne prakse smanjio se sa oko 6.500 na 6.080, ali su zato privatnici u zdravstvu okrupnili, pa je broj trgovačkih društava u zdravstvenoj djelatnosti u četiri godine utrostručen sa 91 na 299 tvrtki.