Mjesec dana za ulov 384 tone tune

Tunolov je označio povijest svjetskog ribarstva jer je tuna hraniteljica oceana, a u našim je okvirima u sprezi s uzgojem i plasmanom u Japan dijelom skrivila oporavak ribarstva u posljednjih 15 godina
U subotu 15. svibnja otpočela je najkraća u dosadašnjoj povijesti kampanja izlova tune i trajat će svega mjesec dana.
U istom vremenu dopušteno je izloviti najmanju količinu tuna u povijesti – odnosno hrvatska kvota u ICCAT-u (Međunarodnoj komisiji za zaštitu plavoperajne atlantske tune) je određena na 393,50 tona za 2010. godinu.
ICCAT-ove mjere
Svjetski pritisak i pokušaj čak i potpune zabrane, odnosno stavljanje plavoperajne atlantske tune na svjetsku listu zaštićenih vrsta nije uspio, ali se ponavljaju pokušaji uvrštenja. U međuvremenu ICCAT već godinama zbog niza dokaza, a još više tvrdnji o totalnom prelovu nastoji balansirati između važnosti ove djelatnosti za opstanak ribarstva i zaštite stoka. Prema mišljenju mnogih na štetu stoka.
Stoga su lani usvojene kvote najrestriktivnije jer se sjećamo početaka kvota sa oko 1.000 tona dopuštenog izlova u Hrvatskoj.
Od sadašnjih 393,5 tona plivarice smiju izloviti 384,28, dok je dio prepušten za izlov udičarskim alatima, tunjom, panulom i plutajućim parangalom. Većim dijelom u profesionalnom ribolovu, a manjim u sportskom – big game fishingu. Izlov tune atraktivan je i kod nas kao sport razvijen samo u Tisnom, a sličan je izlovu sabljarki iz iste porodice, naravno, kada se naiđe na velike primjerke.
Ograničenja vrijede ne tek za nas već i cijelo Sredozemlje.
Ovog trenutka u iznimno važnoj djelatnosti za zadarski kraj je najvećim dijelom ovdašnja flota. Odnosno strogo je propisano tko i koliko smije loviti kao što je sve u svezi s tunama strogo propisano. Nedavno smo dobili najnoviji Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu tune, NN 60/10 od Ministarstva usklađen s odredbama ICCAT-a.
Pravo za lov tune ove su godine prvotno dobila 33 broda, od 39 koliko ih je na listi s ulovnim kvotama, a što su se kretale od 4,45 do 15,62 tone no lista je višekratno mijenjana i na kraju, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, sadrži nazive 16 plovila, s dominantnom udjelom Kali.
Dominiraju Kaljani
Odnosno Sardina Postira ima dva broda s pravom izlova 48,43 odnosno 35,09 tona, Conex Trade Solin jedan brod sa 40,18 tona, a slijede: Marina njiva d.o.o. Kali sa 23,49 tona dopuštenog izlova, Tuljan Ribarstvo d.o.o. Kali sa 23,18 t, MB Lubin Ribarstvo d.o.o. Kali s pet brodova, tri sa nešto preko 22 tone dopuštenog ulova po brodu, jedan s preko 20 tona te jedan sa 17 tona, Kali d.o.o. takođe s 22 tone, Teši Tunolov s dva broda sa oko 20 tona po brodu, Dolores Zupčić Obrt Brima sa 18 tona. Konačno još su tu Jure, odnosno Tomislav Arković iz Sumartina sa 14, odnosno 12 tona.
Pravo ribolova dobili su brodovi upisani u registar ICCAT-a – Međunarodne organizacije za zaštitu atlantske tune, a koji je rađen po strogim kriterijima, od kojih je jedan ulov u prethodne tri godine. Tko je u tom razdoblju bio bez ulova, nije se našao u registru. Veći dio ulovne kvote raspoređen je brodovima proporcionalno njihovim povijesnim ulovima u razdoblju od 2001. do 2008. godine, a ostatak svima ravnomjerno.
Lista se više puta mijenjala zbog odustajanja, odnosno prepuštanja ili preuzimanja kvota.
ICCAT je propisao i zabranu izlova tuna manjih od 30 kilograma, što ne vrijedi jedino za hrvatske ribare koji smiju loviti primjerke od osam kilograma za što se znanstvenim i praktičnim dokazima svojevremeno izborila hrvatska delegacija za kongresa u Dubrovniku (Katavić, Franičević, Kučić). No, isključivo zbog daljnjeg kaveznog uzgoja, dakle, u prometu ne smije biti tune manje od 30 kilograma već su na dohranjivanju.
Za podatke o izlovu čekat ćemo, no glasovi govore da tune oko Palagruže kamo se najčešće odlazi loviti, ima. Ako hrvatski ribari ne iskoriste predviđenu kvotu neulovljeno u ovoj godini prenosi se na iduću.
Ni tune više nisu…
Ovdašnji su ribari zahvaljujući spremnosti investiranja i ulaska u rizik, ali i projektu Vlade koja je obilno sufinancirala obnovu flote došli do snažnijih brodova, ali je ipak teško kazati hoće li kvota biti ulovljena u ovako kratkom roku kakav do sad nisu imali.
Neovisno o tome možemo govoriti i o problemima uzgajivača tuna i plasmana ribe u Japan čemu svjedočimo od lani, a što je stvorilo velike probleme cjelokupnom ribarskom sektoru. Naime, tune su pred nešto manje od 15 godina spasile dijelom i doprinijele obnovi i oporavku ovdašnjeg ribarstva, a krivac su bile za iznimno dobru deviznu bilancu zemlje u segmentu ribe. No to je vrijeme prošlo. Ipak u poslu je još pet tvrtki od čega tri iz Zadarske županije. Osim samog izlova tune te njenog uzgoja u kavezima i plasmana u Japan uzgoj je tuna iznimno važan ribarima koji love srdelu ili mješancu male plave ribe jer se tuna time hrani, a ribarima time osigurava plasman.