Društveni pokreti mamac za marginalce i nesigurne pojedince

U Studentskom klubu “Božo Lerotić” jučer su započeli Dani sociologije: Društveni pokreti. Uvodno predavanje održao je Milan Mesić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu “Pojam i teorije društvenih pokreta”. Mesić je u uvodu istakao kako se više usredotočio na teorije negoli na pojam društvenih pokreta, rekavši kako postoje različite definicije s određenim pitanjima i odgovorima te kako društveni pokreti nisu samo interes sociologije, već i drugih znanosti, a sociologiju i društvene pokrete obično se smatra bratom i sestrom. Kroz prikaze raznih teorija te na primjeru studentskih blokada Mesić je pokušao prisutnima ukazati razliku klasičnih društvenih pokreta od novih.
– Hrvatski studentski pokret za besplatno obrazovanje (HSPBO) je hibrid političkog ili starog i kulturnog ili novog društvenog pokreta. Za HSPBO se ne može tvrditi da je eminentan društveni ili kulturalni pokret, a ne politički. Za njega se može reći da stoji na prijelazu staro-novo, rekao je Mesić. Na predavanju je bilo riječi još o nastajanju pokreta, kako se, prema J. Daviseu, ljudi bune kad im dođe do pogoršanja njihovog položaja ili kad im se njihov položaj poboljšava, ali i njihova očekivanja rastu brže od realnog stanja.
– Ljudi obično iz straha i tjeskobe imaju potrebu za okupljanjem čiji smisao nije u ponajprije političkoj akciji. U društvene pokrete se prvo uključuju gubitnici društvenih promjena, marginalci i nesigurni pojedinci koji uglavnom ne koriste institucionalne kanale djelovanja za ostvarenje svojih interesa, rekao je Mesić. Kroz teoriju sloma bilo je govora i o krizi (institucionalna, ideološka i intelektualna) koja stvara osjećaj bezizglednosti, odnosno koja studentima stvara osjećaj neizvjesne budućnosti.
– Najbolji primjer za ovu teoriju su grčki studenti koji vjerojatno spadaju u prvu generaciju koja neće uživati veći životni standard od svojih roditelja. Kod hrvatskih studenata prisutna je dezorijentiranost i tjeskoba s obzirom na ekonomsku i političku situaciju u društvu. Jedan dio studenata se iz ovih razloga priključuje studentskom pokretu, rekao je Mesić. Uz teorije novih društvenih pokreta, klasične američke teorije, teorije sloma, prisutni su mogli čuti i o teorijama relativne deprijacije, mobilazacije resursa, solidarnosti čime su svakako mogli steći dobar uvid o znanstvenoj kategorizaciji društvenih pokreta. Upravo s tog aspekta teoretičari i aktivisti će nastaviti svoja predavanje i tribine na Danima sociologije. Danas u 12 sati, također u Studentskom klubu, održat će se tribina o feminističkim pokretima. Svoja izlaganja održat će Biljana Kašić (Feministički neposluh, djelovanje i graničnosti), Rada Borić (Pogled iznutra: Feministički pokreti mijenjaju paradigmu moći) i Mirjana Kučer (Feminizam u praksi), dok će u 18 sati predavanje održati Staša Zajović (Feministička etika Žena u crnom).