Čak 300 tisuća građana ostaje bez zdravstvenog osiguranja!? Evo o čemu se radi

Foto: Emica Elvedij/PIXSELL

Od 1. travnja na snagu stupa zakonska odredba po kojoj svi osiguranici koji su promijenili status u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg su osigurani, moraju tu činjenicu dojaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako bi zadržali svoj status osiguranika.

Riječ je o odredbi koja HZZO-u omogućuje čišćenje evidencije osiguranih osoba od »fiktivnih« osiguranika. U toj su evidenciji, naime, danas i mnogi oni koji su otišli iz Hrvatske, zaposlili se u inozemstvu i zapravo više nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje. Prema procjenama zdravstvene administracije, radi se o brojci od čak 300.000 osiguranika.

Danas na snagu stupaju izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima se propisuje obveza osiguranicima da se osobno jave u HZZO ako su postali punoljetni, prekinuli radni odnos, ili pak odslužili vojni rok ili zatvorsku kaznu. U slučaju prijave na zavod za zapošljavanje takvo javljanje nije potrebno.

Osobno javljanje

Obveza osobnog javljanja HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen, ako se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, novim se zakonskim odredbama propisuje svima nakon napunjenih 18 godina, nakon isteka školske godine u kojoj su završili školovanje ili nakon položenog završnog ispita, nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti, ili nakon prestanka primanja naknade plaće temeljem obveznog zdravstvenog osiguranja.

Javiti se HZZO-u, prema novom zakonu, moraju i svi oni koji su upravo odslužili vojni rok te zatvorenici nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, te iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili liječenja od ovisnosti.

Navedene kategorije osiguranika moraju se osobno javiti u najbliži ured HZZO-a u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, odnosno najkasnije sa zaključno 29. lipnja 2023. godine. Ako ne žele ostati bez zdravstvenog osiguranja, i dalje će imati obvezu osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca, osim za vrijeme dok se vode u evidenciji nezaposlenih osoba pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Osiguranike koji ne ispune svoju obvezu u propisanom roku, odnosno do kraja lipnja, te nakon toga jednom u svaka tri mjeseca, HZZO će odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja.

U potonjem slučaju, s obzirom na to da svi građani Hrvatske moraju imati obvezno zdravstveno osiguranje, osobe koje su ostale bez osiguranja dužne su se javiti najbližem područnom uredu HZZO-a i regulirati svoj status prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju uvjete.

Do kraja lipnja

Osiguranici koji imaju prijavljen privremeni odlazak izvan Hrvatske, prema novim zakonskim odredbama status osiguranika HZZO-a mogu zadržati najkasnije do kraja lipnja, te će ih HZZO istekom tog roka odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.

Riječ je mahom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo u posljednjem desetljeću, a ostali su na popisu osiguranika HZZO-a i povremeno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Početkom 2022. godine, usporedba broja stanovnika na posljednjem popisu stanovništva i broja osiguranika HZZO-a pokazala je da zdravstveno osiguranje HZZO-a ima 200.000 ljudi više u odnosu na ukupan broj stanovnika Hrvatske.

Prema svjedočenju liječnika, a i samih građana koji su otišli u inozemstvo, dobar dio njih će radije doći k liječniku ili zubaru u Hrvatsku jer im je to daleko povoljnije nego platiti istu uslugu u državama gdje trenutno žive. Po nekim procjenama, takvu varijantu korištenja zdravstvenog osiguranja prakticira dvije trećine naših građana koji su otišli iz Hrvatske.

Na udaru novih zakonskih odredbi i radnici »na crno«

Na udaru zakona sada će se naći i svi oni koji u Hrvatskoj rade na crno pa im poslodavac ne uplaćuje doprinos za zdravstvo, niti to čini država kao nezaposlenim osobama. U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu svi oni koji nisu na birou.

Grubom računicom, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od čak 2,7 milijardi kuna.