Usvojen Nacionalni plan zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine te prateće akcijske planove za ovu godinu.

Nacionalni plan srednjoročni je akt strateškog planiranja kojim se definiraju i postavljaju posebni ciljevi vezani uz ostvarivanje ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.

Svrha je Nacionalnog plana, istaknula je, da se kroz višegodišnje planiranje osigura koordinirano djelovanje tijela državne uprave na području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, nadopunjavanje postojećih relevantnih sektorskih politika te podizanje razine znanja i svijesti o jednakosti kako bi svi građani ostvarili svoja prava zajamčena Ustavom i međunarodnim instrumentima zaštite ljudskih prava.

Nacionalni plan sadrži šest posebnih ciljeva, a uz njega su izrađena i dva jednogodišnja akcijska plana te je u planu izrada dvogodišnjih akcijskih planova.

Posebni ciljevi Nacionalnog plana su poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, podizanje razine informiranosti građana i institucija o instrumentima za zaštitu i promicanje ljudskih prava te olakšavanje pristupa pravosuđu i javnopravnim tijelima, kao i jačanje mehanizama praćenja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Posebni su ciljevi i unaprjeđenje suradnje s organizacijama civilnog društva i medijima u zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te unaprjeđenje prevencije diskriminacije i pružanje podrške žrtvama diskriminacije, kao i unaprjeđenje mehanizama suzbijanja zločina iz mržnje te jačanje svijesti o važnosti borbe protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti te poticanje kulture sjećanja na žrtve genocida.

Novac za provedbu Nacionalnog plana, navela je Šimpraga, primarno se osigurava u državnom proračunu i dijelom u okviru europskih financijskih instrumenata.

Omogućeno zapošljavanje dodatnog broja vježbenika u državnoj upravi

Vlada je izmijenila i odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade, omogućivši zapošljavanje mladih, nezaposlenih bez radnog iskustva na mjesto vježbenika.

Izmjenama odluke tako se omogućava da tijela s više od 100 zaposlenih u kalendarskoj godini mogu zaposliti do četiri vježbenika (do sada je bilo dva vježbenika), a tijela s više od 1000 zaposlenih 20 vježbenika (do sada je bilo 10 vježbenika).

“Budući da u idućim godinama iz državne službe u mirovinu odlazi veći broj službenika i namještenika te da se uočava trend smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi ovom se odlukom omogućava kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima”, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlada je na teret državnog proračuna odobrila da osigura pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji u iznosu od 5.467.440 eura za obnovu Doma za psihički bolesne odrasle osobe Petrinja.

Donesena je i odluka o doprinosu Hrvatske za Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu u iznosu od 500 tisuća eura, kao i odluka o dodjeli dodatne financijske potpore BiH u iznosu od 50 tisuća eura za obnovu i opremanje potresom oštećene Osnovne škole u Stocu. Vlada je u srpnju prošle godine već donijela odluku o potpori obnovi stradale škole u iznosu od 132.722 eura.

Hrvatskom Caritasu odobrena je jednokratna robna pomoć u prehrambenim proizvodima (brašno, sir, mesne i riblje konzerve, tjestenina, riža, ulje, džem, šećer) vrijedna nešto više od 648 tisuća eura.

Za 7. svibnja Vlada je raspisala izbore za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na sjednici je donesena i odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te je Vlada imenovala i svoj pregovarački odbor, kao i odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovala svoj pregovarački odbor. Na čelu oba odbora je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Vlada je prihvatila i nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije zbog skorog isteka mandata. Vijeće ima sedam članova, a predsjednika i članove imenuje i razrješuje Sabor na prijedlog Vlade.