Bicikliranjem protiv gužve u prometu

Kad smo počeli s projektom “Bez buke i smrada biciklom do grada” u gradu je bilo 4,5 kilometra biciklističke staze. Sada je ucrtano 11 kilometara biciklističkih staza, što je daleko ispod potrebnog. Potrebno je biciklističkim stazama povezati kvartove sa centrom grada te odgojne, obrazovne i sportske ustanove u gradu, rekla je Atana Grbić, predsjednica udruge Eko-Zadar
Čim se, nakon dugo vremena, opet pojavilo sunce, na zadarske ulice su izašli brojni šetači, roleri, skejteri i biciklisti željni toplog svježeg zraka. Brojnim biciklistima ne smeta ni kiša ni hladnoća pa im je i u tim vremenskim (ne)prilikama bicikl glavno sredstvo kretanja.
Mnogi tvrde da je Zadar geografski i klimatski idealan za vožnju bicikla, no umjesto biciklističke oaze, Zadar kao da je “biciklistički skeptik”. Nedavno je na to na web stranici Grada Zadra upozorio jedan građanin.
“Dok se u drugim gradovima diljem svijeta radi na popularizaciji bicikla, rola i sličnih prometala u najužim gradskim jezgrama, naš Grad se toga užasava. Smatram to sramotnim i vrlo poticajnim za daljnje napučivanje Poluotoka automobilima.”
Nedostaje biciklističkih staza
Na to cijelo vrijeme upozoravaju i zadarske grupe ljudi, ljubitelji biciklizma, ekologije i rekreacije kao što su Eko-Zadar, Društvo za zaštitu biciklista u prometu, Calimero bike-shop, ali i određeni pojedinci.
Udruga Eko-Zadar od 2005. godine radi na projektu “Bez buke i smrada biciklom do grada” s ciljem ostvarivanja povezanosti grada biciklističkim stazama i sigurnog biciklističkog prometa.
– Kad smo počeli s projektom u gradu je bilo 4,5 kilometra biciklističke staze i to u Ulici Hrvatskog sabora koja se rijetko koristi, a do koje je riskantno i doći. Sada je ukupno ucrtano 11 kilometara biciklističkih staza, što je daleko ispod potrebnog. Biciklistička staza od Žmirića do Nina također ne koristi puno Zadranima u svakodnevnom kretanju. Potrebno je biciklističkim stazama povezati kvartove sa centrom grada te odgojne, obrazovne i sportske ustanove u gradu, rekla je Atana Grbić, predsjednica Eko-Zadra.
Ferdinand Perinović, predsjednik Društva za zaštitu biciklista u prometu, kaže da ne postoji volja da se riješi ovaj problem.
– U Zadru ima preko 15 tisuća biciklista. Potrebne su nam biciklističke staze da možemo kontinuirano voziti, a ne silaziti po nekoliko puta i uključivati se u cestovni promet gdje je i rizično zbog isfrustriranih vozača. Ne samo da nema novih biciklističkih staza, još smo potjerani i s nekih nogostupa na kojima su sada parkirališna mjesta za automobile, kazao je Perinović.
Udruga Eko-Zadar je, kako kaže Grbić, radila istraživanje biciklističkog prometa u suradnji s nevladinim organizacijama i Sveučilištem u Zadru.
– Radili smo anketu i brojanje prometa na tri zadarske frekventne lokacije – raskrižje ulica Miroslava Krleže, Ivana Gundulića i Puta Petrića, Obala kneza Branimira i na lokaciji kod pošte na Relji. Pokazalo se da na dvije, od te tri lokacije, u sat vremena prođe 120 bicikla, rekla je Grbić te dodala kako Grad ima sve više sluha za ovaj problem.
Novi problem, po njenim riječima, predstavljaju pojedini građani koji ne žele ustupiti dio svojih okućnica niti za pješačke zone.
– Kad se ucrtavaju biciklističke staze trebalo bi se oduzimati od kolnika, a ne od pješačke zone. Popularizacijom biciklizma i ucrtavanjem staza, dugoročno gledajući, riješili bi se brojni problemi u prometu. Pa možda ne bismo svjedočili stravičnom kretanju po našem gradu svakog ljeta, kazala je.
Kako dodaje, veliki europski gradovi su shvatili da ulaganje u pješačke i biciklističke staze, kvalitetan javni prijevoz i dislociranje garaža iz bližeg centra grada uvelike smanjuje probleme u prometu.
Zadrani bicikliraju dugo i često
Zadnjih dana se neki Zadrani bune zbog zabrane vožnje biciklom u staroj jezgri grada, posebice zato što pomalo apsurdno ispada da dostavna vozila i ona s dopuštenjem Grada smiju voziti po pješačkoj zoni na Poluotoku, a biciklisti ne smiju.
Grbić vjeruje kako biciklist koji vozi do 5 kilometara na sat ne ugrožava pješake te ne vidi zašto ne bi mogli voziti po rivi. Osim toga, dodaje Grbić, biciklistička staza bi se trebala ucrtati i po sredini mosta, a pri rekonstrukciji Ulice Franje Tuđmana, trebalo bi se voditi računa o tome da ona postane biciklistička transverzala grada Zadra koja bi povezivala istok i zapad grada.
Kako dodaje, pohvalno je što u Prometnoj studiji Grada Zadra stoji da će se pri svakoj novoj rekonstrukciji prometnica voditi računa o ucrtavanju biciklističkih staza.
Osim toga, inicijativa mladih članova iz Udruge svoja nastojanja usmjerava na izgradnju skate-parka.
Grbić ističe da Zadrani voze bicikl dugo i često, bez obzira na spol i dob.
– U Zadru je biciklistička tradicija, tako reći, stoljetna. Posebice u nekim predijelima kao što su Arbanasi, Maraska i Stanovi. Ljepota i kvaliteta grada se ne vidi samo u zanimljivim građevinama i instalacijama već u kvaliteti življenja svih njegovih građana. Jedan od uvjeta ugodnog života i jedno od osnovnih čovjekovih prava je upravo sloboda kretanja, zaključila je.

Jednaka šansa kretanja za sve

Projekt Eko-Zadra koji je počeo u cilju popularizacije biciklizma prerastao je u borbu za jednakom šansom neometanog kretanja za sve građane Zadra. Kako objašnjava Atana Grbić, predsjednica udruge Eko-Zadar, tako je projekt ušao i u domenu socijalne skrbi, s obzirom da želi pomoći osobama s invaliditetom.
– Na inicijativu Grada Zadra napravili smo mapiranje prepreka u kretanju u gradu, a napravljen je i popis svih institucija koje imaju, onih koje nemaju prilaz za osobe s invaliditetom te onih institucija koje ga mogu napraviti uz manje tehničke preinake, rekla je Grbić.
Kako kaže, takvih prepreka u gradu ima puno, a istaknula je ulaz u kampus na kojem su tri stepenice zbog kojih onda osobe s invaliditetom moraju prolaziti skroz okolo pored prostorije Caritasa što je tim gore jer su i neki studenti, od kojih dio živi u Studentskom domu, osobe s invaliditetom.
– Preko puta City Gallerije, na prostoru bivše vojarne, izgrađena je zgrada Impact centar u kojoj je smješten Europski centar za međusektorsku suradnju. Ograđivanje Impact centra je prekinulo pješačku komunikaciju između tržnice, centra grada i trgovačkog centra i osoba koje žive u tom dijelu. Sada moraju ići skroz okolo, rekla je Grbić te dodala kako do sada Udruga nije imala uspjeha u pokušaju rješavanja ovog konkretnog problema.

Biciklistička staza na Putu Dikla

Kako doznajemo iz Grada Zadra, na svim novim prometnicama na kojim to omogućava koridor, to jest profil prometnice, planira se i ucrtavanje biciklističkih staza.
– Planira se povezati biciklistička staza od Žmirića do deponija u Diklu, što je dio jednog većeg projekta u nadležnosti Hrvatskih cesta. Osim toga, pri rekonstrukciji Puta Dikla također će se ucrtati biciklistička staza, a planirana je jedna i na Višnjiku, rekla je Anita Gržan Martinović iz Ureda gradonačelnika.
Naglasila je kako je pitanje biciklističkih staza gradskim vlastima trenutačno zaista aktualno.
– Staze će se ucrtavati gdje god to bude bilo moguće. Teško je reći koliko će vremena za to trebati, s obzirom da pri prometnim rekonstrukcijama puno vremena oduzmu određene predradnje, no svakako se na tome intenzivno radi, rekla je Gržan Martinović.