Deset godina bez nacionalnog kolektivnog ugovora za pomorce

Foto: Sergej Drechsler

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske upozorio je na konferenciji za novinare, održanoj u Rijeci, da je prošlo ravno deset godina, otkako je prestao važiti Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima koji je bio donesen još 1998. godine.

Nacionalni kolektivni ugovor za putničke brodove i trajekte u kabotaži, prestao je važiti stupanjem na snagu Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranja, a već deset godina putnički brodari u nacionalnoj plovidbi, okupljeni u Udruzi brodara Mare Nostrum, unatoč pritiscima i zahtjevima Sindikata pomoraca i drugih reprezentativnih sidikata, odbijaju pokrenuti kolektivno pregovaranje i sklopiti Nacionalni kolektivni ugovor kojim bi se, ističe Melvan, zaštitila ne samo prava pomoraca, nego interesi brodara, nacionalni interesi i sigurnost plovidbe.

– Izostanak kolektivnog ugovora otvara vrata svima koji smanjivanjem kvalitete pomorskog putničkog prijevoza, smanjivanjem kriterija sigurnosti putnika i članova posada te dampinškim cijenama žele ući na naše tržište. Nacionalni kolektivni ugovor nije isključivo stvar zaštite hrvatskih pomoraca, nego zaštita interesa Republike Hrvatske i zaštita hrvatskih brodara od nadiranja stranih kompanija, ne samo iz Europske unije, nego i trećih zemalja na ovaj prostor, a koji će dovesti brodove lošije kvalitete i nametnuti se dampinškim cijenama, kaže Melvan.

On ističe kako je motivacija brodara da ne sklope novi Nacionalni kolektivni ugovor posve nejasna, jer pravog razloga za to nema.

– Nisu nam poznati njihovi razlozi. U proteklom periodu, u ovih deset godina, barem dvadeset puta smo pozivali na pregovore sve veće hrvatske brodarske kompanije, u prvom redu Jadroliniju i Rapsku plovidbu, kao i druge, manje brodare koji operiraju u hrvatskoj kabotaži, ali bez uspjeha. S druge strane je ili nedostatak razumijevanja zašto je potrebno sklopiti nacionalni kolektivni ugovor ili nedostatak dobre volje da se on sklopi. Na sve načine odugovlačili su postupak pregovora, tražeći utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i sličnim pravnim manevrima. Zašto je tako, odgovor nemamo. Mi pokušavamo i pokušavat ćemo i dalje pokrenuti pregovore oko sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora. Ukoliko bude potrebno posegnut ćemo i za sindikalnim akcijama, kako bi primorali drugu stranu da sjedne za stol i da svi zajedno zaštitimo interese Republike Hrvatske, iako se radi o pomalo apsurdnoj situaciji da smo mi oni koji to preuzimaju na sebe, rekao je Melvan.

Sindikati uključeni u pregovore o nacionalnom kolektivnom ugovoru zadnji su prijedlog usuglašenog teksta kolektivnog ugovora brodarima dostavili u srpnju ove godine, a tijekom ovog mjeseca su ih još jednom pozvali na pregovore.

– Odgovor brodara još uvijek čekamo. Bojimo se da im je cilj hrvatske pomorce u kabotaži koji ionako imaju mala primanja, s obzirom na obim posla, učiniti jeftinom radnom snagom, ili umjesto njih dovesti jeftinije strane pomorce, upozorava Melvan, podsjećajući da je hrvatska kabotaža otvorena za sve brodare s područja EU, što bi moglo dovesti do pojave brodova sumnjive kvalitete i održavanja na domaćim linijama.

Jedino što još koliko-toliko štiti domaće pomorce i brodare u kabotaži je odredba prema kojoj pomorci na putničkim brodovima u nacionalnoj plovidbi moraju govoriti hrvatski jezik, na razini B1, no i tu se već događaju pokušaji ulaska pomoraca iz okolnih zemalja.

– Naše Ministarstvo mora dobilo je zahtjev iz Crne gore da se omogući recipročno zapošljavanje tamošnjih pomoraca na hrvatskim brodovima u nacionalnoj plovidbi, čemu se mi protivimo, jer neće biti nikakvog reciprociteta, budući da je naša flota neusporedivo veća, a i primanja pomoraca u Crnoj Gori su niža nego u Hrvatskoj pa je jasno da bi to bilo prilično jednosmjerno zapošljavanje, kaže Melvan.

Za sklapanje Nacionalnog kolektivnog ugovora ključna je Jadrolinija, odgovorio je Melvan na pitanje novinara, ističući kako Jadrolinija ima daleko više brodova i zaposlenih pomoraca od svih ostalih brodara zajedno u nacionalnoj putničkoj plovidbi pa bi, ukoliko nacionalna brodarska tvrtka prihvati kolektivni ugovor, to morali učiniti i svi ostali, manji brodari.