Hrvatska u eurozonu ulazi u jeku rasta kamatnih stopa

– U rujnu je inflacija u europodručju dosegnula 9,9 posto. U proteklih su nekoliko mjeseci snažan rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbnim lancima i oporavak potražnje poslije pandemije prouzročili širenje cjenovnih pritisaka i rast inflacije. Cilj monetarne politike Upravnog vijeća jest smanjiti potporu potražnji i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja, ističe ECB, te izrijekom navodi da očekuje da će ključne stope nastaviti povećavati. Očekuje se dodatno pojašnjenje od strane Christine Lagarde, predsjednice ECB-a, tijekom press konferencije…

Inače, analitičari očekuju bar još jedno ovoliko povećanje ključnih stopa do kraja godine, te nastavak rasta ključnih kamata i u idućoj godini, s obzirom da će središnja banka prednost davati suzbijanju inflacije, a ne očuvanju rasta. Rast ključnih stopa prenosi se naravno na kredite svih sektora, i to države (što je već dulje vrijeme prisutno, odnosno države se skuplje zadužuju), ali sve više i građana i poduzeća. Od 1. siječnja Hrvatska postaje članica eurozone, pa će se i prijenos na naše kamatne stope na kredite građanima i tvrtkama odvijati brže. On se naime još ne osjeti, jer su domaće banke iznimno likvidne, zbog pravila oslobađanja njihovih rezervi uoči ulaska u eurozonu. No, kada uskoro uvedemo euro, i mi ćemo brže početi “hvatati vlak” rasta kamatnih stopa. Oni koji otplaćuju kredite uz promjenjive stope ulaze u još veći rizik većih rata i otežane otplate, dok će novi krediti vjerojatno biti skuplji ili teže dostupni.