Porast temperature povećat će broj kukaca i ugroziti poljoprivredu na Mediteranu

U okviru projekta »Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom gospodarstvu« jučer je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana panel rasprava na temu »Optimizacija upotrebe pesticida za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju«.

Riječ je o projektu koji je sufinanciran sredstvima Europske unije iz EU fonda za regionalni razvoj u okviru programa »Konkurentnost i kohezija«.

Na panel raspravi sudjelovao je projektni tim Sveučilišta u Zadru, ali i partneri s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Raspravu je moderirao prorektor međuinstitucijske suradnje i transfer tehnologije Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Slaven Zjalić, a sudjelovali su dr. sc. Dario Ivić, kao voditelj Odjela za zdravstvo iz Hrvatske agencije za poljoprivredu u hranu, izv. prof. Darija Lemić sa Zavoda za poljoprivrednu ekologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu te izv. prof. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Problematični mikotoksini

– Zbog čega ovaj panel? Prema predviđanjima zbog klimatskih promjena mediteransko podneblje se smatra jedno od najugroženijih područja. U tom kontekstu mi smo se u svojim istraživačkim naporima najviše fokusirali na poljoprivredu.

Naime, neke stvari će postati poprilično problematične zbog mikotoksina koje proizvode određene gljivice, a koje obitavaju na određenim biljkama, započeo je prof. Zjalić te dodao kako su europski standardi po pitanju mikotoksina 10 puta niži u odnosu na američke.

– Dok se Amerika više puta susrela sa situacijama u kojima su usjevi bili izloženi klimatskim promjena, u Europi to nije tako čest slučaj. Međutim, mediteransko podneblje je izrazito osjetljivo na takve promjene. Naša istraživanja su ukazala na činjenicu kako najveći problem predstavljaju određeni kukci, odnosno pojavnost gljivica i njihovih mikotoksina koji su štetni za ljude i životinje.

To znači da ćemo morati upotrebljavati neka nova sredstva za kontrolu, objasnio je Zjalić, te istaknuo kako je važno razlikovati pojam prirodno od pojma zdravo.

– Prirodno ne znači nužno da je nešto zdravo! Neke od najotrovnijih stvari na svijetu nisu prirodne, primjerice lišće oleandra nije zdravo već je otrovno. Isto tako određene gljivice koje rastu na određenim žitaricama ili suhom voću proizvode određene mikotoksine.

Primjerice, plijesan Aspergillus flavus proizvodi jedan od najkancerogenijih toksina poznat pod nazivom aflatoksin, a u potpunosti je prirodan je i nitko ga nije izmislio. S druge strane, često se susrećemo s izrazom »kemija je loša«, ali nije tako. Trebamo samo vidjeti kako optimalno koristi kemiju i na koji način nastaviti primjenjivati visoku sigurnost hrane u Europi te kako smanjiti prirodnu razinu toksina, istaknuo je profesor Zjalić.

Kukci jako štete poljoprivredi

Prof. Kos održao je predavanje na temu »Proizvodnja hrane, biokompozita, biogoriva iz žitarica u kružnom gospodarstvu« u okviru čega je predstavio rezultate istraživanja o kukcima i njihovom utjecaju na poljoprivredu.

– U svom istraživačkom radu prepoznali smo da kukci postaju sve značajniji vektor uslijed klimatskih promjena, odnosno sve značajniji prijenosnici spora mikotoksigenih gljivica. Kukci ovise o temperaturi okoline. Iz toga proizlazi da svakom promjenom temperature u okolini, primjerice povećanjem temperature, kukci to prvi osjete na svom organizmu.

Predmetni organizmi našeg istraživačkog rada bili su kukuruzni moljac i kukuruzna zlatica, zato što su oni najznačajniji gospodarski štetnici za kukuruz. U mediteranskom podneblju u proizvodnji žitarica osobito prijeti kukuruzni moljac. Taj kukac se već udomaćio i to su potvrdile kolegice s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Pored njega, potencijalnu prijetnju čini i sovica pozemljuša, koja je prisutna na Bliskom istoku, ali je samo pitanje vremena kada će i ona, s promjenom temperature, stići na naše podneblje, upozorio je prof. Kos.