Srijeda, 21. svibnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

ČUVENI AKADEMIK

Obilježena 100. obljetnica rođenja akademika Ive Petriciolija

Autor: Đurđa Baljak

30.04.2025. 19:35
Obilježena 100. obljetnica rođenja akademika Ive Petriciolija

Foto: MISLAV KLANAC



Povodom 100. obljetnice rođenja akademika Ive Petriciolija, Sveučilište u Zadru organiziralo je izložbu i tribinu pod nazivom »Sa Zadrom u mislima« u suradnji sa Znanstvenom knjižnicom Sveučilišta u Zadru, Udrugom turističkih vodiča »Donat« – Zadar, Arheološkim muzejom Zadar i Galerijom umjetnina Narodnog muzeja Zadar. Izložba je postavljena u izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru, a otvorena je za posjetitelje od ponedjeljka do petka, u terminima od 10 do 12 te od 18 do 20 sati. Kroz memorabilije i brojne fotografije iz bogate ostavštine akademika Petriciolija – uključujući i one iz njegove privatne arhive, od dječačkih dana do zrelih godina – izložba oslikava širok raspon njegovih znanstvenih interesa. Po prvi put, Petricioli je predstavljen i kao izniman fotograf i dokumentarist vremena u kojem je djelovao, s posebnim naglaskom na stanje umjetnina te istraživačke projekte u kojima je sudjelovao.


Uz to, poseban dio izložbe posvećen je njegovim pisanim djelima. Iz bogatog fonda knjižnice s više od 200 naslova, u suradnji s profesorom Pavušom Vežićem i Mihaelom Šimat, odabrani su oni koji najbolje oslikavaju njegov znanstveni i stručni doprinos Zadru. Osim posjetitelji mogu vidjeti i tekstove iz dnevnog tiska, poput članaka u Narodnom listu i časopisu Zlato i srebro Zadra, gdje se vidi kako je ovaj akademik s lakoćom prelazio iz znanstvenog diskursa u jezik blizak svakodnevnom čovjeku. A jedan od upečatljivijih primjera je, kako navodi knjižničar Tomislav Blažević, njegov opis reljefa »Hidre« u medaljonu na ulazu u utvrdu Forte (Park Vladimira Nazora). Izložba također uključuje monografije, zbornike, članke o njegovom radu te cjelokupnu bibliografiju te pruža cjelovit uvid u nasljeđe jednog od najvažnijih zadarskih znanstvenika i kulturnih djelatnika.


– Profesor Petricioli ostao je u sjećanju svojih studenata, ali i brojnih građana Zadra. Upravo zato kolege s Odjela za povijest umjetnosti i ja smatrali smo da je 100. obljetnica njegova rođenja važna prilika da obilježimo njegov doprinos budući da je najveći dio svoje znanstvene i pedagoške karijere proveo na ovom Odjelu. Tako je nastala ova manifestacija, čiji smo prvi dan posvetili razgovoru s njegovim suradnicima, kao i članovima obitelji – sinom iz Zagreba i kćeri iz Zadra, kojoj posebno zahvaljujemo što je iz obiteljskog arhiva ustupila vrijedne materijale za izložbu. U realizaciji su nam pomogli kolege iz Znanstvene knjižnice i drugih ustanova, a posebnu zahvalnost dugujemo profesorici Antoniji Mlikoti s Odjela, koja je, slikovito rečeno, iznijela najveći dio posla – od organizacije i prikupljanja građe do komunikacije i koordinacije cijelog programa, istaknuo je profesor Pavao Pavuša Vežić.




Akademik Petricioli bio je ključna figura za razvoj Odjela za povijest umjetnosti, na čijem je čelu bio gotovo 40 godina. A kako nam priča profesor Vežić, jedno je vrijeme bio i jedini djelatnik, dok se Odjel postpuno širio.


– Njegova predavanja student su rado slušali – iako usporena i bez gestikulacije, bila su uvijek znanstveno utemeljena i sjajno pripremljena. Posebno mu je bilo važno proučavanje samog spomenika – čitanje onoga što spomenik govori o sebi i svom vremenu. Zbog toga je često provodio i arheološka istraživanja, bilo da se radilo o monumentalnim građevinama u Zadru ili malenim crkvama po otocima i zaleđu. Jednaku je pažnju posvećivao i slikarstvu, skulpturi i zlatarstvu. U svom metodološkom pristupu spajao je terensko istraživanje, arhitektonsku dokumentaciju, arhivsku građu i bogatu literature, što je bila novost u struci – možemo reći da je utemeljio znanstveno proučavanje spomenika u Hrvatskoj, istaknuo je profesor te dodao kako je akademik Petricioli još kao mladić, tijekom 1940-ih stigao u Zadar i u Arheološkom muzeju Zadar osnovao srednjovjekovni odjel, s posebnim fokusom na romaničku skulpturu, temu svog doktorata koji je u konačnici 1960. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske izdalo kao posebnu knjigu. Također, istaknuo je kako je tijekom karijere blisko surađivao s mnogim institucijama, od muzeja do konzervatorskog ureda, te dao velik doprinos obnovi ratom razorenog Zadra. Kako naglašava profesor Vežić, ostao je u kolektivnom sjećanju ne samo kao znanstvenik i pedagog, već kao čovjek koji je duboko promišljao i gradio kulturni život ovog grada.