Ukazali na blagodati i ljepotu plodova mira

Svečanim unošenjem zastave mira u Samostan sv. Frane u Zadru i Odom radosti koju je na violini odsvirao Luka Čačić, osnovci OŠ Zadarski otoci su jučer, po sedmi put obilježili obljetnicu Zadarskog mira. Pod okriljem Muzeja u školi proslavljena je 661. obljetnica Zadarskog mira koji je sklopljen upravo u samostanskoj sakristiji. 
Pozdravljajući nazočne, gvardijan samostana fra Anselmo Stulić podsjetio je i na 800. obljetnicu Franjinog mirovnog posredovanja i njegov odjek na posredovanja franjevaca u mirotvorstvu. 
Ravnatelj škole Davor Barić podsjetio je da je riječ o iznimno značajnog događaja koji je presudan za hrvatski, nacionalni identitet Zadra. 
– Kroz projekt Baština i kultura mira – Muzeja u školi održavamo tradiciju obilježavanja ovog mirovnog sporazuma koji pripada najznačajnijim duhovnim i materijalnim spomenicima grada Zadra, u radu s učenicima služi nam za isticanje kulture mira i poticanje odgoja za mir kako bi svima ukazali na blagodati i ljepoti plodova mira, rekao je Davor Barić. 
Obilježavanju je nazočio i predsjednik Europske mreže mjesta mira Eduardu Basso. Gost iz Portugala je rekao kako su mirotvorno zalaganje i ova manifestacija prepoznati su i predstavljeni i na međunarodnim događanjima posvećenima miru u Kaynardzhi u Bugarskoj i Bakuu u Azerbajdžanu upravo posredstvom Europske mreže mjesta mira. 
– Stoga je i danas, osobito u Zadru, nekad glavnom gradu Dalmacije, važno podsjetiti na ovaj značajan događaj promičući mir i sve njegove pozitivne posljedice, rekao je Basso. 
OŠ Zadarski otoci Zadar čuva Zastavu mira koju je g. Eduardo Basso dodijelio Samostanu sv. Frane a koju je fra Drago Ljevar, tadašnji gvardijan samostana, predao školi Zadarski otoci, mentorici Anamariji Botici Miljanović koja je pokrenula Muzej u školi- Baština i kultura mira. 
I ovom prilikom, učenici OŠ Zadarski otoci izveli su prigodan program. 
Zadarski mir je zadarski dragulj i jedan je od najznačajnijih duhovnih kao i materijalnih spomenika grada, kojim se Venecija morala odreći hrvatskih zemalja od Kvarnera do Drača. Ovo je jedan od presudnih  događaja za hrvatski nacionalni identitet, a direktan odjek Zadarskog mira je i slavna Dubrovačka Republika. 
O važnosti Zadarskog mira u životu njenih građana govori i činjenica da je na taj dan bio praznik, neradni dan, a obilježavao se procesijom, te natjecateljskim igrama kao što je viteška igra alka, koju Muzej u školi s ponosom njeguje ističući da je Zadarska alka najstarija alka na hrvatskom tlu. 
Prizor Zadarskog mira nalazi se na Škrinji sv. Šimuna Bogonosca, remek djela sakralne umjetnosti, spomenika nulte kategorije. Plod mira je i osnivanje u Zadru prvog sveučilišta na europskom tlu. Zahvaljujući Zadarskom miru Grad Zadar je u Europskoj mreži gradova mira. Zahvaljujući projektu Baština i kultura mira, njeguje se i odgoj za mir u okviru aktivnosti Muzeja u školi, 
I ovom prilikom, učenici OŠ Zadarski otoci i OGŠ Svetog Benedikta izveli su prigodan program. Posebno zanimljiv bio je igrokaz Susret sv. Franje i sultana. Pozdravljajući goste, gvardijan fra Anselmo Stulić je naglasio franjevački pozdrav "Mir i dobro!". 
– Franjevci oduvijek promiču mir, pozivaju na mir i posreduju u miru kao 1358. godine kada je u sakristiji ovog samostana potpisan mirovni sporazum slavni Zadarski mir. Otac franjevaca, sv. Franjo je bio nositelj mira, tako da je već 1219.god u znamenitom susretu sa sultanom razgovarao miroljubivo. Znalo se reći da je Sv. Franjo u rukama imao ključeve atomske bombe, ona bi bila manje opasna nego praćka u rukama bezumnika, rekao fra Anselmo. 
Naime, ove godine obilježava se i 800. povijesnog susreta svetog Franje i egipatskog sultana Malik al-Kamila, koji nam je i danas svijetli primjer dijaloga razumijevanja i ljubavi među različitima u vjeri i nacionalnosti. Sukobi započinju od različitosti. Kad bismo različitosti gledali kao uzajamno obogaćenje, preobrazili bismo ih u prigode za dijalog pokušali su u svom igrokazu poručiti: Filip Miljanović, Roko Matešić i Marino Hrboka, učenici 5.a razreda OŠ Zadarski otoci i njihova mentorica Anamarija Botica Miljanović. 

Zadarskim mirom Dalmacija opet vraćena Hrvatskoj

Zadarski mirom Ludovik I. pod svoju je vlast vratio cijelu Dalmaciju, a Mletačka Republika odrekla se posjeda cijelog dalmatinskog kopna i svih otoka od Kvarnera do Drača (Durazzo). Mletački dužd odrekao se, također, titule "hrvatskog i dalmatinskog hercega". Prvi je put nakon kralja Zvonimira hrvatska obala sa svim svojim otocima bila oslobođena od mletačke vlasti. Priključenje Dalmacije hrvatskom kraljevstvu imalo je znatne političke, društvene i gospodarske implikacije, bez obzira na to što se takvo stanje održalo samo 50 godina. Za razliku od drugih dalmatinskih gradova, nikad prije nije priznavao vlast ugarskih vladara, Dubrovnik je uspio u samostalnim pregovorima postići izdavanje Višegradskog ugovora, kojim mu je bila zajamčena potpuna autonomija. Od tada se počinje sustavno rabiti i pojam Republika za dubrovačku državu. 

Ludovik je još jednom morao ratovati protiv Venecije (tzv. treći mletački rat) od 1378. do 1381., budući da je ometala trgovinu Jadranom. Mlečani, koji su pustošili hrvatsku obalu, privremeno su zauzeli Kotor, koji se 1371. podvrgnuo Hrvatskoj i Ugarskoj, te Šibenik i Rab. Nakon 

poraza u bitki s genoveškom mornaricom ubrzo je sklopljen mir u Torinu. Njime su Mlečani priznali Zadarski mir te se obvezali plaćati 7.000 dukata ugarsko-hrvatskom kralju. Također su vratili Kotor, ali se Ludovik odrekao izvoza soli i druge robe na mletačko područje, što je teško pogodilo južnohrvatsku trgovinu