Srijeda, 11. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

SINDIKAT Zaštitari su marginalizirani i prepušteni sebi

13.03.2019. 14:42
SINDIKAT Zaštitari su  marginalizirani i  prepušteni sebi


Oko 13,5 tisuća zaposlenika u zaštitarskoj djelatnosti u Hrvatskoj radi za minimalac, nemaju plaćene prekovremene sate koje redovito odrađuju, nemaju nikakvu zaštitu, a često su tretirani i kao  agencijski radnici jer ih poslodavci ustupaju drugim tvrtkama u kojima  onda oni rade za puno manje plaće od zaposlenika u tim tvrtkama. Prijedlog Zakona o privatnoj zaštiti koji je u javnoj raspravi do 15. ožujka  ne riješava krucijalne probleme. On je više sastavljen kao neka lista dobrih želja. Daje smjernice, ali ne i kako ih provesti u djelo, kazao je Vedran Uranija, pravni povjerenik Teritorijalnog ureda SSSH u Zadru na  jučerašnjoj konferenciji za medije održanoj nakon okruglog stola na temu "Dinamika radnika u zaštitarskom sektoru", a o čemu je govorio  Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti.


Predstavnici države nisu došli
Činjenicu da se nitko od predstavnika države – MUP-a i Ministarstava  rada, nije odazvao na okrugli stol okarakterizirao je kao očiti primjer nebrige države o ljudima koji rade u zaštitarskoj djelatnosti.
– Zaštitari su marginalizirani te prepušteni sami sebi i sindikatu. MUP  je predložio ovaj novi Zakon o privatnoj zaštiti jer postoji sve veća potreba za zaštitom objekata i osoba, no njega treba doraditi jer je nedorečen.  Djelatnici u zaštitarstvu podijeljeni su u tri kategorije – čuvari, zaštitari i  zaštitari specijalisti, no zakonom nije regulirano što točno rade pa kad ih  poslodavac rasporedi na posao i ustupi primjerice na rad u hotelu, tamo  mogu raditi bilo što, a to je apsurd. Da bi Zakon štitio njihova prava trebali bi ga kao socijalni partneri zajednički donijeti Vlada, Ministarstvo  rada, Udruga poslodavaca i sindikat, poručio je Uranija dodajući da je to  preduvjet koji bi osiguralo i donošenje nacionalnog kolektivnog ugovora  za zaštitarsku djelatnost u neko skoro vrijeme. Nikola Sraka MUP je nazvao svojevrsnim mentorom zaštitara jer im, kako je kazao, oni daju naputke što i kako da rade, kako žive i kako se, sve ono što prolaze, završava. Naveo je primjer kolega iz Požege i Istre koji su obavljajući posao  brutalno pretučeni.
– Kolega iz Požege radio je u jednoj diskoteci. Pred zatvaranje su ga  brutalno premlatila i iscipelarila trojica muškaraca. On je imao ovlasti za  primjeniti silu prema njima, ali ne i mogućnost jer se nije imao čime  obraniti. Dakle, samo oni zaštitari koji osiguravaju novac uimaju vatreno  oružje, a ostali ništa. Ne tražimo dozvolu za nosanje oružja po ulici, ali  elektrošoker je nužan. Da ga je ovaj kolega imao, vjerojatno bi se nekako  uspio obraniti i ne bi dva mjeseca bio hospitaliziran, kazao je Sraka dodajući kako su trojica napadača pravomoćnom presudom osuđena na  po šest godina zatvora, no da se i to moglo izbjeći. U slučaju iz Istre zaštitara su premlatili slovenski turisti. Kasnije se pokazalo da se ne zna tko je  odgovoran za to jer je zaštitarska tvrtka u kojoj je bio zaposlen prebacivala odgovornost na hotel u koji je bio raspoređen na rad i obrnuto, ukazao je Sraka i na problem osiguranja zaštitara.


Velik rizik posla
– Zaštitari bi, obzirom na rizik posla, trebali biti osigurani, ali nisu ili  ako i jesu za to ne znaju. Dakle, moguće je da poslodavci uplaćuju osiguranje i kad se nešto dogodi to naplate i zadrže za sebe. Potkradaju nas i  na plaćama. Poslodavci su dužni plaćati rad na blagdane. Njih je godišnje 11, a plaćaju se 150 kuna. Jedna zaštitarska tvrtka ima oko 2.000  zaposlenika pa kad pomnožite tih 11 dana sa 150 kuna i tim brojem zaposlenika dobijete iznos od tri milijuna kuna koje je poslodavac ukrao  radnicima. A kradu jer mogu. Zakon za neisplatu blagdanskih dnevnica i  prekovremenih sati predviđa neke novčane kazne koje se, kad bi se to  kontroliralo i kažnjavalo, poslodavcima više isplati platiti nego platiti radnika, zaključio je Sraka dodajući kako se nitko iz desetak jakih zaštitarskih tvrtki u Hrvatskoj nije odazvao na poziv sindikata jednako kao ni  predstavnici MUP-a i ministarstva rada. Na novinarski upit je li itko tužio  poslodavca zbog neisplata blagdanskih dnevnica i zakidanja na prekovremenim satima, on je odgovorio kako nije. Kao razlog naveo je premale plaće s kojima si ne mogu priuštiti odvjetnike i savjete, kao ni takse za  podizanje tužbi.
– Da ne spominjemo koliko dugo ti sudski procesi traju. Prosječno pet  godina. Kraće traje put do Irske ili neke druge europske zemlje. Mnogi  zato i odlaze, poručio je Sraka te je kao primjer nesrazmjera plaća naveo  susjednu Sloveniju gdje zaštitari primaju nešto manje od 1.000 eura mjesečno.




Potplaćeni su, a izlažu život
– Imamo ovlasti koje ne možemo primjeniti, potplaćeni smo i  izlažemo živote za 3.000 kuna mjesečno. To je sramota i to više ne može  tako, zaključio je tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti, a  Uranija je kao pozitivan primjer naveo tvrtku Šimac i sinovi iz Splita. Kazao je kako su nedavno s vlasnikom krenuli u pregovore te da su na putu  k nekom rješenju na dobrobit zaposlenih. Tea Marelić, regionalna povjerenica zaštitarskog sindikata ukazala je i na činjenicu da pojam minimalac nije dovoljno dobro reguliran te da se ne zna je li se iznos odnosi na  srednju stručnu spremu, višu, visoku ili NK. Napomenula je kako u zaštitarstvu rade ljudi raznih struka i stupnja obrazovanja, a na koncu su svi  jednako plaćeni. Također, iznijela je i problem prekovremenih sati koji  prelaze zakonom dozvoljene okvire.
– Neki zaštitari odrade mjesečno i po 350 sati što je izrabljivanje, istaknula je Marelić dodajući kako je ovo početak borbe za prava zaštitara te  da neće stati.
U Hrvatskoj je oko 15.000 zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti, a oko  dvije tisuće je onih koji su učlanjeni u neki od sindikata. Zaštitare je podržao i zadarski sindikat branitelja jer je i ta populacija zastupljena u toj  struci.