Kod udruga i kod javnih ustanova ima prostora za napredak u radu na EU projektima

Ovih dana privode se kraju završne aktivnosti glede izrade Strategije razvoja kulture grada Zadra. Kad je prije osam mjeseci započeo proces izrade dokumenta, tada nova pročelnica za kulturu i sport Grada Zadra Dina Bušić ocijenila ga je strateškim za razvoj zadarske kulture. Nedavno je održana posljednja radionica radne skupine u kojoj su sudjelovali djelatnici s područja javnog, civilnog i privatnog sektora kulture, njih više od 60. Strategija bi trebala biti gotova u prosincu, ali za sad u Gradu Zadru ne žele govoriti o detaljima koji još nisu finalizirani. No, pročelnica Dina Bušić ipak nam je pristala otkriti zanimljive podatke analize i ocjene stanja te prijedloge radne skupine, a koji će postati dio Strategije.

Zapošljavanje u udrugama
– Zaključci analize i ocjene stanja na kojima su posljednjih 6 mjeseci radili djelatnici Zadre Nove, Renata Marušić, Lucija Katalinić i Pavao Parunov, predvođeni ravnateljicom Marinom Dujmović, donijeli su nevjerojatno zanimljive podatke koji su Institutu za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba – IRMO uz rezultate koje je iznjedrila radna skupina, zapravo bili kompas pri pisanju to jest finalizaciji dokumenta. Što se tiče civilnog sektora, podaci pobijaju predrasudu da Zadar ne izdvaja dovoljno za udruge to jest civilno društvo. Naime, naš proračun u posljednje četiri godine polako ali sigurno raste te je u usporedbi s gradovima slične veličine kao Zadar, jedan od vodećih. Broj financiranih programa ponešto se smanjuje, što ne mora nužno biti negativan, već može biti i pozitivan pokazatelj, jer govori o tome da neki projekti uopće ne ulaze u konkurenciju zbog nedovoljne razine kvalitete, dok neki drugi, kvalitetniji ulaze i samim time ostvaruju značajniju potporu. Dakle, važna je činjenica da proračun nije raspršen na preniske pojedinačne potpore, ističe Dina Bušić.
Jedan od dijelova koje obuhvaća strategija odnosi se i na zapošljavanje u udrugama. Naime, izuzetno je mali broj zadarskih udruga koje zapošljavaju. Još uvijek građani aktivnosti unutar udruga koriste kao dodatni posao uz redovne poslove koje rade. Stoga premalo koriste sredstva EU fondova kao i sredstva dviju zaklada aktivnih na nacionalnoj razini. Jedan od ciljeva Strategije je omogućiti udrugama edukacije za apliciranje na EU projekte, ali i druge tipove edukacija, a sve kako bi se podignula razina kvalitete rada. Doduše, udruge i ustanove u kulturi sudjeluju u apliciranju za EU sredstva, no Dina Bušić zaključuje da će taj proces trajati neko vrijeme. Ako se realiziraju edukacije, rezultati bi se mogli vidjeti već u sljedećih nekoliko godina. No, u tom poslu su dva sektora, javni i tzv. civilni koji ne moraju nužno biti konfrontirani.

Privatna inicijativa u kulturi još uvijek nije prepoznata
– Na području javnog sektora ima prostora za rast. U proračunskom smislu, ustanove u kulturi grada Zadra u usporedbi s istovrsnim u drugim gradovima slične veličine, izuzetno su racionalne. U posljednje četiri godine proračuni polovice ustanova u kulturi rastu, a ostalih 50 posto bilježe blagi pad. Sve ustanove vješto ulažu vlastita sredstva i to poglavito u programe te tako podižu kvalitetu svoje programske ponude. Ono što tek trebamo postići je još bolja suradnja te stvaranje povjerenja između javnog i civilnog sektora, te isto kao i u civilnom i u javnom sektoru omogućavanje usavršavanja djelatnika, edukacije i mogućnost rada ukorak s vremenom. Kao i kod udruga, i kod javnih ustanova ima prostora za napredak u radu na EU projektima, a osobito na razvoju programa ciljano usmjerenih na rad s publikom i na rad s mladima među kojima posebnu pažnju treba obratiti na mlade srednjoškolske dobi, kaže Bušić.

"Uz veliku pomoć više od 60 kulturnjaka, na participativan način došli smo do naših slabosti, snaga, prilika i prijetnji, razvili smo viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere iz kojih proizlazi podosta konkretan akcijski plan"
Dina BUŠIĆ

Međutim, realizacije kapitalnih projekata u kulturi će povećati izdvajanja za javni sektor. Centar za mlade i Providurova palača, će zasigurno osigurati porast dijela proračuna kroz godinu do dvije te kao rezultat donijeti sadržaje koje nedostaju u cjelokupnoj kulturnoj slici grada. Privatna inicijativa u kulturi očito još uvijek nije prepoznata u Hrvatskoj, a ne samo u Zadru, kao rastuća i javne pažnje vrijedna gospodarska grana. Na razini europskih politika ovaj sektor važan je pokretač društvene i teritorijalne kohezije, te kreativnosti i inovacija. Na zadarskom području Centar za kreativne industrije, koji ima za cilj uspostaviti funkcionalan i specijaliziran poslovni inkubator, odnosno, stvoriti potporu razvoju poduzetništva u sektoru kreativne industrije, prepoznaje kreativne i kulturne industrije kao sektor sa značajnim potencijalom za razvoj Zadarske županije. No, možda najvažnije pitanje koje iz Strategije proizlazi je način na koji će se ona primijeniti. Hoće li ona preferirati kvalitetu, artizam, umjetnost ili će biti samo dokument na koji će se način servisirati kultura u gradu.

Aktivnosti će se provoditi do 2026.
– Uz veliku pomoć više od 60 kulturnjaka, na participativan način došli smo do naših slabosti, snaga, prilika i prijetnji, razvili smo viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere iz kojih proizlazi podosta konkretan akcijski plan. Cijeli proces bio je dosta uzbudljiv upravo jer je bio participativan. To je sasvim novi način rada na kojeg se svi polako trebaju naviknuti jer osim što je kritički, on je i afirmativan te podrazumijeva ne samo ideje već i odgovornosti za projekte i aktivnosti koje se žele realizirati. Sve aktivnosti provodit će se do 2026. godine, a samu Strategiju ćemo u finalnom obliku predstaviti u prosincu, kada će biti na rasporedu Gradskog vijeća, a zatim će je na uvid dobiti svi građani. Nama će u Upravnom odjelu za kulturu i šport i dakako, Gradu Zadru, Strategija služiti kao čvrsti putokaz za sljedećih sedam godina. Često čujem rečenicu da se strateški dokumenti naprave, autori dobiju honorar, a dokument postane magnet za prašinu. Naša je strategija prva u Hrvatskoj koja će biti u potpunosti mjerljiva u postocima i to iz godine u godinu. Da bi se osigurala provedba Strategije, nužno je odrediti tijelo koje će brinuti o redovitom ispunjavanju aktivnosti. Operativno, najveću ulogu ima Upravni odjel za kulturu i šport Grada Zadra, no predložit ćemo novi model sudioničkog upravljanja provedbom, a koji je u skladu sa suvremenim europskim i svjetskim praksama. U tom smislu, predložit ćemo osnivanje Savjeta za provedbu Strategije sastavljenog od predstavnika različitih sektora, a koje tek treba potvrditi Gradsko vijeće, skupa s prihvaćanjem samog dokumenta, zaključuje Bušić.