Subota, 14. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

7 C°

EKOLOGIJA Čak 95 posto otpada nađenog na plažama je plastika

31.03.2019. 11:40
EKOLOGIJA Čak 95 posto  otpada nađenog  na plažama je   plastika


Kako bi ukazali na problematiku morskog otpada i nužnost  podizanja svijesti o višestrukoj štetnosti plastike kao spororazgradivog  materijala ne samo za okoliš, već i za zdravlje ljudi, u organizaciji udruge  Sunce iz Splita prekjučer je ispred zadarske ribarnice postavljena nesvakidašnja izložba svega onoga što završi na hrvatskim plažama. Izložba je  nazvana "Uvijek friško" što simbolično ukazuje na to da se radi o materijalima koji se sporo, čak stotinama godina dugo, razgrađuju. Konkretno, na štandu je bio izložen sortirani otpad pronađen u akciji aktivista  udruge Sunce na plaži Zaglav na otoku Visu u studenom prošle godine.  Tamo su, naime, na svega 100 metara prikupili 80 kilograma otpada, što  je 800 grama po jednom metru četvornom.


Putujuća izložba
Izložba u Zadru izložena je nakon Rijeke, a za sva pitanja Zadranima  su bile na raspolaganju Matea Špika, voditeljica projekata u Udruzi Sunce iz Splita i Tihana Arapović, suradnica i edukatorica angažirana i na  ovom projektu.  
– Cilj nam je pokazati ljudima što sve pronađemo u akcijama čišćenja i  tijekom redovitog praćenja morskog otpada na plažama kako bi vidjeli  koje je stanje i količina morskog otpada odnosno što na kraju more izbaci na plaže. Većinom je to plastika, koja je postala veliki problem i top tema u našim krugovima, ali i u javnosti. Plastika je dugotrajni materijal  koji se sporo razgrađuje, a kada se i razgradi ona dolazi u stadij mikroplastike i kao takva se vraća u hranidbeni lanac. Problemi su dalekosežni  i zato želimo potaknuti ljude da razmisle kako i oni sami u svakodnevnom životu mogu doprinijeti da se plastični predmeti manje koriste,  kaže Matea Špika, a njezina kolegica Tihana Arapović pojašnjava kako je  čak 95 posto otpada koji pronađu na plažama plastika.
– Izdvojili smo najzastupljeniji otpad. Tu imamo stiropor od kojeg se  bijelila cijela plaža, čepove od pića, hrane, deterdženata, zatim plastične  mreže koje nisu ribarske već vjerojatno s pakiranja s nekih proizvoda. Tu  su i razne igračke, čaše, slamke, štapići za čišćenje ušiju, ali i medicinski  otpad, konkretno 75 igala. Nije nam drago što ima toliko otpada, ali takvo je stanje, kaže Arapović osvrćući se i na plastične otoke i do nekoliko  kilometra četvornih velike koji plutaju oceanima, zarobljeni u strujama.  Naše more, kažu, nije još tako jako zagađeno, no upozoravaju da, ukoliko ne povedemo brigu na vrijeme, takvo što se može vrlo lako i nama dogoditi. Da ne bi, ističu, potrebno je podići svijest građana o tom gorućem  problemu. Podsjetile su i na direktivu koju je EU prihvatila u srijedu, a  koja se odnosi na zabranu uporabe jednokratnih plastičnih predmeta s  rokom do 2021. godine što se tiče preventivnih i drugih mjera.


Još nemamo reciklažu
– Prema toj direktivi određeni predmeti, koji imaju zamjenu, biti će u  potpunosti zabranjeni, ali se odgovornost na neki način prebacuje i na  proizvođače na način da im se nalaže da prilikom proizvodnje promisle  o pakiranju i smanjenju otpada koji nakon uporabe tih proizvoda ostanu. Ujedno im se nameće i obaveza plaćanja za zbrinjavanje tog otpada,  ističe Špika dodajući kako se jedan dio direktive odnosi i se na ribarski  alat. Kaže kako kod nas taj problem još uvijek nije izražen jer se radi o  skupoj opremi pa ju naši ribari pokušavaju spasiti prije nego ostaviti na  morskom dnu. Ističe i činjenicu da mreže ostavljene na dnu nastavljaju  lov te da ljudi od toga uopće nemaju koristi jer taj ulov ostaje na dnu.
– Za razliku od drugih stvari, većina otpada na plažama je rezultat neefikasnog gospodarenja otpadom na kopnu i u Hrvatskoj. Mi još uvijek  nemamo sustav koji funkcionira, nemamo reciklažu, poticanje mjera  nastanka otpada i ponovnu upotrebu itd. Ali medicinski otpad je iz Albanije. Očito ga u Albaniji odlažu uz rijeke pa prilikom jakih kiša u nanosima rijeka taj se otpad ispire u more. Potom strujanjem Jadranskog mora,  koje ima takav smjer, dolazi i na naše plaže. Radi se o međunarodnnom  problemu pa se na tim razinama ti zajednički problemi trebaju rješavati,  naglašava Špika dodajući kako je izložba "Uvijek friško" dio međunarodnog projekta koji se provodi u suradnji s Italijom.
 Sedam partnera u projektu
– Imamo ukupno sedam partnera, a sa hrvatske strane sudjeluju Institut za oceanografiju i ribarstvo, Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske  žuanije i Udruga Sunce. Cilj projekta je bavljenje tematikom morskog otpada kroz brojne aktivnosti, a ovo je samo jedna mala aktivnost unutar  projekta koji se već godinu i pol provodi na našem području. Udruga  Sunce je uglavnom bila zadužena za edukativne aktivnosti, tako da smo  do sada proveli brojne radionice za djecu. Imali smo i jednu izložbu koja  također ide od grada do grada. Nazvana je Plasticamente i namijenjena  je djeci. Radimo i terene sa djecom gdje oni sami rade monitoringe na  hrvatskim plažama, a prošle godine smo radili kampanju za turiste i pokušali ih osvjestiti da kod nas preko ljeta dolazi do povećanja čak i do 40  posto otpada, a sve u namjeri kako bi pridonijeli da se ta količina smanji,  nabrojila je Špika dodajući da je oko tisuću djece  prošlo kroz te edukativne radionice na koje su u Udruzi Sunce posebno ponosni.
– Djeca su najzahvalnija publika, na njima svijet ostaje pa se nadamo  boljemu sutra, poručuju iz Sunca.




Najizloženije su plaže okrenute  jugoistočno
Istraživanjem su u splitskoj Udruzi Sunce došli do podataka da su najizloženije  one hrvatske plaže koje su okrenute jugoistočno zbog vremenskih prilika.
– Često u čišćenju sudjeluju ronilački klubovi i lokalne samouprave, ali to su uglavnom javne plaže, dok su one manje pristupačne zapuštene. Tamo odlaze nautičari i  vide prizore koji nam nisu baš na ponos, poručuju iz Sunca.