Počinje šesti ATP Zadar Open: 'Bez "bombastičnog imena, ali s većim nagradnim fondom'

Prvi dani ožujka u našim krajevima već tradicionalno označavaju dolazak proljeća. Vječne »marčane bure«, prvi zvuci kosilica, kao i zvuci mješalica za beton prvi su vjesnici, a njima uz bok ide i drugi najjači teniski turnir u Hrvatskoj. Već krajem ovog tjedna počinje šesti ATP Zadar Open, turnir iz Challenger serije koji okuplja vrlo respektabilan kadar igrača. Većini ljudi možda i ne pretjerano prepoznatljiv, međutim onima iz svijeta tenisa itekako upečatljiv. Kroz sve što će se sljedećeg tjedna događati u Punta Skali proveo nas je direktor turnira Toni Dujmenović.

– Sve je standardno što se rasporeda tiče, nismo ništa mijenjali u već neku našu uhodanu shemu. U nedjelju su dvodnevne kvalifikacije, u ponedjeljak kreće turnir, isti je broj igrača kao i prethodnih godina. Nažalost, neće biti branitelja naslova Borne Ćorića koji je operiran sad nedavno, iako je trebao biti ovdje. Dino Prižmić je na američkoj turneji, što je i bilo za očekivati s obzirom na to kako idu sezona i karijera. Dolaze nam Emanuel Ivanišević i Mili Poljičak koji su dobili pozivnice, za treću još nisam odlučio, Josip Šimundža je u kvalifikacijama. Matej Dodig je u glavnom ždrijebu pojedinačnog turnira, tu su još Duje Ajduković i Admir Kalender u parovima. Žao mi je Luke Mikruta, trebao je biti ovdje, ali se ozlijedio u Africi i slijedi mu duža pauza – započinje Dujmenović dodajući kako ove godine izostaje ime koje »nosi« turnir.

– Zadovoljan sam popisom. Tu su Trungelliti, Piroš, Molčan… Istina, nema tog jednog velikog imena koje pokušavamo dovesti svake godine. Prošle godine nam je tako bio Dominic Thiem na Zadar Openu, ove godine smo načelno dogovarali s Matteom Berrettinijem, međutim nismo se uspjeli do kraja usuglasiti i dogovoriti.

107 tisuća dolara

U konačnici 32 igrača u pojedinačnoj konkurenciji borit će se za nagradni fond od 107 tisuća dolara.

– Podigli smo još malo nagradni fond, iako nemamo »bombastično ime«. Želimo vidjeti kako će to sada funkcionirati. U prvom smo tjednu Mastersa u Miamiju, šteta da nismo u drugom. Sukladno tome automatski gubite prvih 100 igrača na svijetu. Da smo u drugom, već bi tamo netko ispao pa bi postojala mogućnost da netko iz top 100 dođe. Stiže nam za parove Gonzalo Escobar koji je među 75 najboljih u parovima i on igra s Ninom Serdarušićem. Bio bih jako sretan da oni osvoje parove, pogotovo zbog Nina. Također, sretan sam što se većina igrača vraća. Prepoznaju kvalitetu koju nudimo, isto tako vrijeme i sami grad donose benefite – kaže prvi čovjek turnira.

Turnir je ovo iz Challenger serije 75, a plan je, kako je već davno Dujmenović rekao, u budućnosti u Zadru imati turnir iz ATP Toura. Da bi se došlo do toga, potrebno je prvo podići Challenger razinu.

– Postojala je opcija da se dignemo na Challenger 125, međutim ostali smo na istome. Nekako smo preskočili razinu 100 jer nam nije isplativo. Manje-više isti igrači bi nam došli kao i sada, a troškovi su duplo veći. Generalno su troškovi ove godine otišli u nebo, tako da bi nam razina 125 bila jako izazovna, stoga smo odlučili ostati na istome. Digli smo nagradni fond na 107 tisuća dolara i držat ćemo 75-icu koliko budemo mogli. Ukoliko druge godine promijenimo datum, tj. ako budemo u drugom tjednu Miamija, onda bismo možda išli i prema 125-ici – objašnjava Dujmenović pa dodaje kako i dalje od strane lokalnih vlasti nema sluha za ovo natjecanje.

– Imamo super sponzore i partnere, samo šteta što se Grad i Županija nisu uključili. Za razliku od nekih turnira u Zagrebu, gdje se dobivaju velika sredstva i podrška, mi ju nemamo. Sukladno tome je teško dići na višu razinu. Trenutačno još nismo uspjeli postići suradnju, ostvareni su kontakti, ali ništa konkretnije. Do sada smo uspijevali bez njih, nije nam problem organizirati to tako, ali bilo bi mi drago da budu uključeni. Da se napravi jedna cjelovita priča. Možda će se u budućnosti i dogoditi suradnja, vrata nikada nisu zatvorena, samo je pitanje volje i želje.

Seniorski rezultati

S obzirom na to da tenis nije u »žiži« hrvatske javnosti, mnogo ljudi niti ne zna koliko je on jak u Zadru. Teniski klub Borik nositelj je Challenger projekta, sedam godina domaćin je Seniorskog prvenstva Hrvatske, dva najjača veteranska turnira u Hrvatskoj, mnogih nacionalnih turnira za mlađe kategorije, ali i škole tenisa za djecu i odrasle te natjecatelje i rekreativce.

– Trenutačno je u Hrvatskoj izražen rekreativni tenis, dok je natjecateljski u jako velikom padu. Posljednjih četiri-pet godina baš se osjeti pad. Ima dobre, kvalitetne djece, ali trenutačno smo u balonu, gdje nema nečeg novog, gdje ne iskače veći broj djece. Tu aludiram na desetak djece koja će izaći na Orange Bowl ili na juniorski Grand Slam. Je li to do same djece, do razvoja, teško je reći. Osobno smatram da imamo jedan od kvalitetnijih trenerskih kadrova u Europi i svijetu, ali zašto smo tu gdje jesmo, ne znam – kaže predsjednik kluba napominjući da izostaju veliki seniorski rezultati koji bi nosili hrvatski tenis.

– Postoji određeni interes, ali ne na razini na kojoj će se odreći komfora. Svi su u toj svojoj zoni u kojoj im je sve to užitak, zabava i druženje, a ne stres, odgovornost i želja za ozbiljnom karijerom. Nije to samo u Hrvatskoj, svugdje po Balkanu je tako trenutačno. Uz sve to, u zadnje vrijeme i nemamo velike rezultate seniora. Marin Čilić je lagano na odlasku, Borna Ćorić privlači mlade, ali je često ozlijeđen, Antonia Ružić je zabljesnula, Donna… Sve su to velike stvari, ali nemate rezultate na razini da netko redovno osvaja Masterse ili je u finalima Grand Slamova. Treba nam netko tko će svojim rezultatima privući i zadržati djecu u natjecateljskom programu.

Sport rekreativaca

Od bijelog sporta predodređenog za vlastelu i imućne ljude do rekreativnog sporta kojim se danas bavi gotovo svatko životna je priča tenisa.

– Nije to novost, u Zadru je uvijek bio ogroman broj rekreativaca, ali je bio i ogroman broj djece. Sada su rekreativci ostali, a djece nema. Tu je disbalans u omjeru natjecateljskog i rekreativnog tenisa. Uz to, lakše je organizirati se između dvojice za tenis nego skupiti deset ljudi za mali nogomet ili šest za košarku. Isto tako, imamo dovoljan broj teniske infrastrukture koja može podržati toliki broj igrača i igračica da svi budu zadovoljni. Dosta smo dobro pokriveni po pitanju rekreativaca, samo bi bilo puno ljepše vidjeti veći broj djece koju se usmjerava prema sportu. Rekreativac će uvijek naći vremena i prostora da odigra meč, dok su djeca ipak prioritet.

Kao i svugdje drugdje, učestalo nedostaje i financijskih sredstava.

– Znam da Savez ulaže jako puno novca i resursa da se to pokrene, ali trebaju i klubovi nešto. Mogu reći da mi u Boriku radimo s ciljem kvalitete, a ne kvantitete. Ne može nam se dogoditi da na treningu ima 20-ero djece, maksimum je šestero. Želimo dobro razvijati djecu. Jesu li klubovi dovoljno podržani od lokalnih vlasti? Jedino u Zagrebu, nigdje drugdje u Hrvatskoj, što isto inicijalno loše utječe. Ako niste privatni klubovi ili ako nemate jakog sponzora, teško je klubovima funkcionirati i možda se ne mogu pravovaljano usmjeriti prema kvalitetnom kadru, koji košta. Svaki klub bi trebao biti spreman imati dva kvalitetna trenera, kondicijskog trenera, psihologa itd., ako misle raditi na razvoju kvalitetnog natjecatelja. Trebate imati kadar, bez njega je samo zabava.

Nacionalna liga

Uz sve projekte tu je i 1. Hrvatska teniska liga, odnosno drugi rang hrvatskog tenisa. Prošle sezone Borik je završio četvrti, a ove sezone kreće napad prema najvišoj stepenici.

– Pojačali smo se. Došao nam je Duje Kekez, višestruki prvak Hrvatske, zatim Jerko Brkić i Dušan Obradović. Sve su to momci koji imaju ATP ranking. Ostatak kadra je isti, na čelu s Nermanom Fatićem. Imamo prilično respektabilan kadar kojim raspolažemo. Ovo nam je deseta obljetnica kluba i velika nam je želja osvojiti ligu i ući u Premijer ligu. Ima vrhunskih momčadi sada u ovoj ligi, međutim TK Mladost nam je najveći konkurent za naslov, po meni – kaže Dujmenović uspoređujući domaću ligu s Europom.

– Mislim da smo sigurno među deset najboljih u Europi po kvaliteti kadra. Međutim, ako uzmemo nas i bilo koga iz tri najbolje lige u Europi, to je kao da uspoređujete lokalni zadarski klub sa sela i Manchester City. Kod nas se teniska liga ne gleda. Žao mi je da to ne prate ni oni koji rekreativno igraju. Imamo kvalitetu, jako puno momaka s ATP rankingom, ali ljudima to nije previše zanimljivo. Nije problem dovesti gledatelje kad igraju Thiem, Ćorić, Džumhur…, ali kad imate slabije mečeve, onda ljudi ne smatraju da je to vrijedno gledanja. Prati se ime koje igra, a ne kvaliteta samog tenisa, no nije to samo u tenisu kod nas – zaključuje Dujmenović.