ZD županija prvak Hrvatske, na virskim »nekomercijalnim« krilima

Zadarska turistička regija apsolutni je prvak Hrvatske u onom što nam je od turizma ostalo u ovom upravo okončanom corona virusnom svibnju ostvarivši naučno (sada tragično) fantastičnih 23% svog hrvatskog turizma! Naravno, govorimo o rezultatima eVisitora, koji mjeri komercijalni i tzv. nekomercijalni (vlasnika vikendica i drugih objekata za odmor) turizam, uz dodatak eCrew pokazatelja za nautički charter.

​Svibanjska katastrofa u brojkama po vrstama smještaja
Turistički promet (strani i domaći turisti), u svibnju u Hrvatskoj iznosi 86.413 dolazaka (pad od 94,8 %) i 524.185 noćenja (pad od 90,7 %). Kod stranih turista pad je iznosio 96,8 %, a kod domaćih 81,7 %. Hoteli su odradili 1,3% (?!) lanjskog posla sa 33 tisuće umjesto 2,5 milijuna i toliko noćenja. Kampovi su na 5%, nautika na 3%, a dvoznamenkastih 13% ostvarili su objekti u domaćinstvu odnosno iznajmljivački sektor, a OPG-ove sa ostvarenih 35% ne treba posebno spominjati jer su u udjelima više nego simbolični. Da smo ukupno došli do 9,3% lanjskih noćenja zahvaliti je nekomercijalnim dakle ostvarenim u vlastitim vikendicama i stanovima za odmor koji su na 90% lanjskih brojki. Tako smo u ukupnih 525 tisuća noćenja imali 265 tisuća tih nekomercijalih. Tako smo komercijalnih noćenja imali 47%, nautičkih 2% a 51% pripao je vikendašima.

​​Svibanjska katastrofa u brojkama po regijama
Praktično nema tržišta (zemlje s padom manjim od 80%, a većina ima pad od 100%. Hrvatskih je 56% noćenja, slovenskih 18 i njemačkih 8%. Zadarskih 120.000 noćenja osigurava 1. mjesto jedini put u povijesti, dok je Kvarner sa 110.00 drugi, a ove u dvije sredine tradicionalno odrađivale gotovo 60% tzv, nekomercijalnog vikendaškog turizma u zemlji i recimo Zagrebu su – najbliže. Istra je stala na 87.000, Šibenska županija sa 37.000 nadmašila Dubrovnik sa 22.000 i Zagreb sa niti 20,… U svim minusima Zadarska županija sa 77% pala je najmanje, pa Kvarner sa 79%, Istra je na – 83%, do Dubrovnika sa – 96%. Pa je zadarska regija ovom jadu od turističkog svibnja dala 23% svega ostvarenog, Kvarner 21, a jedan Dubrovnik 4, a Zagreb i manje.

​Petomjesečna katastrofa nakon zimskih rekorda
​Nakon najboljeg siječnja i veljače ikad, a sjećate se da smo zbog presjedanja EU očekivali rekore svih rekorda predsezone, došao je »corona mrak« pa smo u pet mjeseci ove godine imali 2,8 milijuna noćenja ili pad od 75%, dakle ostvarenu jednu četvrtinu, a u broju gostiju sa niti tri četvrt milijuna pad preko 80%. Sa 1,5 milijun stranih noćenja pad je bio 84% dok je domaćih 1,3 milijuna hvala vikendaškim zbjegovima pad bio svega 28%. Siječanj i veljača kako smo rekli imali su 6-7% rasta a onda je krenulo nizbrdo.
Utješnih skoro 20% lanjskih noćenja ostvareno je zbog nekomercijalnih koja su vjerovali ili ne skočila za 31%, jer je ljepše bilo biti u vikendici nego doma u izolaciji, pa je od 2,8 milijuna noćenja (lani 11,3 milijuna) preko 750.000 ostvareno u vikendicama.U komercijali je bilo nešto više od 2 milijuna od čega malo manje od pola u hotelima ali s padom od 83%, objekti u domaćinstvu odnosno apartmani za najam donjeli su 777.000 uz pad od 65%, nautika je pala 97%,… I s tim su sva tržišta osim Hrvatske i BiH pala preko 60 do nadomak 100%. Hrvatska je odradila 47%, a sa 9,5% Slovenci su asistirali, kao i Bosanci sa 8,3% a spomenuti je i 5,5% Nijemaca.

Pregled pet mjeseci po županijama
Istra je stigla do pola milijuna noćenja makar sa 84% pada, i sad je na 18% svog turizma. Kvarner je sa 470.000 noćenja uz pad od 70% drugi s udjelom od 16,6%, Splitsko dalmatinska županija s padom od 78% na 15% hrvatskog posla sa 412.000 noćenja dok je Zadarska sa 334.000 noćenja uz pad od 64% na 12% hrvatskih noćenja i 4. inače svo godišnjem uobičajenom mjestu. Manje više neturistički kontinent kad se sve nemorske županije, van Zagreba, zbroje bio je bolji od Zadarske županije, a fenomen je da su pali »samo« 47%.

Nevedra očekivana budućnost
U jadu od sezone pred nama čekamo otvaranje europskih zemalja prema nama s nadom da bi stigli do 30-tak posto lanjskog turizma. Kao »Dan D« nameće se 15. lipanj i ovaj ponedjeljak, makar istinske goste čekamo oko 1. srpnja, sa sezonom iz davnina od 10 srpnja do 20. kolovoza. Poslije toga »božedaj« profesionalci se nadaju »korporativnom« odnosno kongresnom i inim turizmima poslovnog svijeta, ako još imaju para i ne dođe drugi val.

Zadarska ovoljetna sudbina
U zbroju nekomercijalnog i komercijalnog Zadarska županija trebala bi imati najmanji pad u državi (na žalost u samom komercijalnom ne), ali ipak dospjeti na svoje 4. standardno mjesto. Otvaranje EU će najbližoj Istri, s bitnih 50% hrvatskih kamping kapaciteta, osigurati primat. Kvarner će u spoju vikendaškog i komercijalnog turizma sa blizinom (da ne kažemo ako češki vlak za Rijeku proradi) biti drugi i vratiti mjesto koje mu je zadnjih par godina preotela Splitsko dalmatinska županija. Ona će pak kao najveća, a vjerojatno uz savjesnije brojenje nekomercijalnog turizma, kojem do sad nisu pridavali pažnju biti 3., a Zadarska će slijediti. Zadarska dominacija u nekomercijalnom i domaćem turizmu, uz najavljeno oživljavanje nautike, te oko 25% hrvatskog kampinga, možda nas i iznenadi.

Virski vikendaški »vjetar u leđa«
Od 120.000 svibanjskih noćenja u Zadarskoj županiji Vir je osigurao 49.566 ili cca 45%. Time je Vir apsolutni prvak države, s tim da u ovom jadu HTZ nije ni prikazivao uobičajenih »Top 10« hrvatskog turizma. Jedino je 1. lipnja i HTZ i Minstarstvo kad smo imali 33 tisuće turista (istaknuvši da je to, nakon otvaranja granica, čak tri puta više nego dva tjedna prije), najviše njih na otoku Viru koji je i u vrijeme koronavirusa imao najviše gostiju u nekomercijalnom smještaju, u najvećem broju zatečenih na Viru u vrijeme izbijanja pandemije.
Vir je u situaciji kakva je bila u svibnju imao manjak od 13,4% noćenja i tek 1,1 posto manje turističkih dolazaka u odnosu na prošlogodišnje brojke. Nakon Vira su Rovinj, Medulin, Mali Lošinj i Krk kao pet najboljih turističkih destinacija u ovom trenutku.
Na Viru u svibnju Hrvati ostvarili 37.252 noćenja (75,1 posto) uz povećanje od 26,9 posto, a strani gosti 12.314 (24,9 posto) s padom od 55,8 posto. Slovenci su imali najviše, 6.716 noćenja, dok su Nijemci ostvarili 3.182 virskih noćenja, pa su Mađari s 623 noćenja i Austrijanci 502.