Vrednovanje baštine kroz druženje i igru

Ovaj je projekt dobar način da djeca dožive svoju baštinu, da je pravilno vrednuju, a da se kroz sve to igraju, zabave, druže, osjete toplinu zajedništva i izgrade lijep odnos prema tradiciji, istaknula je dr.sc. Jasenka Lulić Štorić

Zašto se na ognjište unose tri badnjaka i što su uopće badnjaci? Kako je zvučala ritualna invokacija dobrih želja za uspješan urod i prinove u obitelji? Zašto se u kuću unosila, i po podu prosipala, slama da se na njoj valjaju djeca? Ovo su samo neka od pitanja vezana uz tradiciju obilježavanja Badnje večeri u dalmatinskom zaleđu na koja je, u prvom redu kroz likove gospodarice kuće i njezinog supruga – djeda obitelji, odgovoreno u sklopu projekta “Na dobro vam došla Badnja večer”.
Lokalni govor – posebna vrijednost
Riječ je o projektu Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar i Kazališta lutaka Zadar u sklopu kojeg djeca imaju priliku pogledati na kazališnu pozornicu postavljenu Badnju večer. U ovom prikazu, uz glumce Kazališta lutaka, sudjeluju i djelatnici Narodnog muzeja, a djeca, kojoj je prikaz i namijenjen, imaju priliku uključiti se odgovarajući na pitanja, te čitanjem poruka s dobrim željama i valjanjem na slami, ali i učiti vrijednosti suživota i mira na zabavan način, uz pouku gospodarice kuće kako se na Badnjak ne valja tući i svaditi – jer bi mogli dobiti čireve. Šarmu prikaza osobito doprinosi izgovaranje teksta na lokalnom govoru.
Prikaz običaja Badnje večeri djeca su u utorak i srijedu imala prilike pogledati u Kazalištu lutaka. Iz Narodnog muzeja najavljuju još nekoliko izvedbi za učenike osnovnih škola, te i izvedbu otvorenu za građane 13. prosinca kada se obilježava katolički blagdan svete Lucije. Cijena ulaznice je 15 kuna. Prikaz se izvodi u nošnjama iz zemuničkog kraja posuđenim za ovu prigodu od KUD-a Sveta Kata, dok je jedna od nošnji posuđena iz KUD-a Vinac iz Stankovaca.
Voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar dr.sc. Jasenka Lulić Štorić pojašnjava kako je ideja ovog prikaza nastala još prošle godine.
Red je na (vjero)učiteljicama
– Jednom razredu osnovne škole smo prošle godine pokazali ove običaje, i to je bilo jako zgodno, ali naše ognjište je malo, a u kazalištu se može napraviti veće ognjište. Ravnateljici Kazališta lutaka Iris Pavić Tumpa se svidjela ideja i tako su se, uz djelatnike Muzeja, u projekt uključili glumci koji su to željeli. Ovo nije predstava. Željeli smo pokazati kako je, prema onom što smo doživjeli iz dokumenata, izgledala Badnja večer u zadarskom zaleđu. Naša je ideja da se u projekt uključe škole s područja Zadarske županije, odnosno učiteljice, a posebno vjeroučiteljice i da tijekom školske godine prikupljaju građu na način da djeca pitaju roditelje kako je to nekad bilo, pri čemu bi njihova učiteljica trebala na lokalnom govoru objediniti sve što su djeca prikupila, pa da onda škole iz različitih sredina mogu doći u kazalište i pokazati svoje običaje, a mi ćemo im se priključiti. Željeli smo stvoriti atmosferu otvornog ognjišta koje je bilo središte obiteljskog okupljanja velike obitelji koju čine djed, gospodarica kuće, oženjeni sinovi i nevjeste, kao i neudane kćeri. Ovo je osnova na kojoj učiteljica može dalje graditi priču, razgovarati s djecom o tome što je tradicija, što je običaj, kakva su pravila vrijedila, a može se ići i dublje. Mislim da to svaka vjeroučiteljica može. Netko će možda više raditi na običajima, netko na duhovnoj poruci, ali to je dano na slobodan izbor, rekla je Lulić Štorić ističući kako je ovaj projekt “dobar način da djeca dožive svoju baštinu, da je pravilno vrednuju, a da se kroz sve to igraju, zabave, druže, osjete toplinu zajedništva i izgrade lijep odnos prema tradiciji”.
– Naša je ideja da djeca pokušaju izraziti svoju baštinu i da kroz to ide i duhovna poruka Božića, da nauče mirenje sa samim sobom i međusobno mirenje. Ovo je zgodan način druženja i boljeg povezivanja, a kroz radionice u školi mogu se na primjeren način rješavati i eventualni problemi i sukobi koji postoje. Radionica je i za nas djelatnike muzeja bila ugodno druženje, kazala je Lulić Štorić.