Nikako da spojimo dva tri sunčana dana, a meteorolozi nas uporno uvjeravaju da će biti bolje vrijeme slijedeći tjedan. A kakvo će biti vrijeme tijekom ljeta to još nitko sa sigurnošću ne može tvrditi. Vrijeme tijekom svibnja ne ide na ruku poljodjelaca. Ne samo učestale oborine koje nisu prevelike već ispod prosječe temperature negativno su se odrazile na rast i razvoj poljoprivrednih kultura.
Nakon olujne bure zavladala južina i donijela kišu.
Ožegotine na listovima
Bez obzira koliko kiša nije u ovom trenutku potrebna razveselila je poljoprivrednike, prvenstveno voćare. Kiša je oprala sol s lišća voća koju je nanijela orkanska bura.
– Sada mogu obaviti zaštitu i prehranu preko lista govori Alen Mijac vlasnik nasada bresaka u Veljanama.
Bez obzira što je pala kiša na breskvama koje su sa sjeverne strane voćnjaka i bile su izložene buri stradale su od posolice. Lišće im je sprženo, ali ima ožegotina na jednogodišnjim grančicama žali se Alen. Ožegotine na grančicama su veći problem jer slijedeće proljeće, ukoliko dobro ne zarastu morati će se ukloniti i sve to će imati posljedice na daljnji rast i rodnost stabala.
Prorjeđivanje plodova
Ovo proljeće breskve su se više nego odlično oplodile. Čak i previše saznajemo od Alenovog strica Josipa koji sa suprugom Mirom obavlja prorjeđivanje bresaka. Ovaj posao se je otegnuo jer nema radnika.
– Još ništa nije kasno jer u našem nasadu zastupljene su sorte različitih rokova zrenja. Imamo od onih koje će biti za berbu početkom lipnja, pa do onih koje se beru tek u rujnu. Ove za berbu u rujnu najtraženije su, ali ih je i najteže sačuvati od bolesti pojašnjava Josip.
Posao prorjeđivanja plodova bresaka jedino je moguće obaviti ručno. Kod jabuka postoje kemijski pripravci koji svojim djelovanjem izazivaju opadanje viška plodova koji su u kiticama. Kod bresaka plodovi su pojedinačno i moraju se ručno prorjeđivati. Ukoliko bi se ostavili svi plodovi bili bi sitni, a takve tržište ne prihvaća. Plod od ploda na grančici mora biti udaljen oko deset centimetara pojašnjava tehnologiju prorjeđivanja gospođa Mira.
Trešnje za rakiju
Osim bresaka Mijaci imaju nasad trešanja. Trešnje su ove godine stupile u puni rod. Trebalo se je započeti s berbom i njihovom prodajom vratiti dio sredstava koje smo uložili u proizvodnju, ali učestale kiše prouzročile su pucanje plodova ranih sorata. Na stablima je popucalo više od šezdeset posto zrelih plodova. Takvi plodovi nisu za tržište.
Ali ima i zdravih što s njima? – pitam Josipa.
– Nemoguće je tijekom berbe odvajati zdrave od oštećenih plodova, već treba sve pobrati pa obaviti sortiranje. Pokušali smo to, ali troškovi berbe, naknadnog sortiranja su toliki da se neisplati. Osim toga ukoliko trešnja prođe dva tri puta kroz ruke se ošteti i brzo gnjili pojašnjava Mijac.
Mijaci su početkom Domovinskog rata doselili iz Slankamena. U Srijemu je tradicija da niti jedna voćka ne propadne. Ono što nije za potrošnju u sviježem stanju završi kao odlična sirovina za rakiju. Rakija od trešanja je cjenjena ne samo u Srijemu, već u Slavoniji, a i Mađarskoj. Pa zašto ne bi i od ravnokotarskih trešanja počastio prijatelje dobrom rakijom što u šali, što u muci komentira Josip Mijac.
Krumpira kao u priči
Dok paprika, rajčica, lubenica i ostalo ljetno povrće čeka primjerene temperature da počnu s intenzivnim rastom i razvojem ovakvo vrijeme pogoduje krumpiru.
Diljem Ravnih kotara krumpiri su više nego odlični i njihovo vađenje započeti će za nekoliko dana.
– Ovo proljeće nije ih trebalo zalijevati, pogotovo kod nas u Bari saznajem na fešti povodom blagdana svetog Paškvala u Tinju od Ćire koji redovito sadi nekoliko stotina kilograma sjemenskog krumpira.
Isto je i s otočkim krumpirima koji su nekada bili prodavani diljem bivše države, a danas se proizvode samo za vlastite potrebe. -Sutra dolazim u grad i donijeti ću ti kašetu mladih krumpira javlja mi prijatelj Željko s otoka Pašmana i nastavlja. Proljetos sam posadio pedeset kilograma krumpira i izvaditi ću više od tone hvali se Željko.
Mladi krumpir iz otočke crvenice nije obična hrana već delicija. Frigan na maslinovom ulju melem je za svake nepce.
Resa na maslinama u izobilju
Jučer me zvao maslinar Drago iz Kukljice. Putujem brodom u Zadar i s mojim otočanima diskutiram kada i s čime zaštititi maslinu. Pojavi li se sunce i nekoliko toplih dana početi će pucati prvi cvjetovi. Resa ima u izobilju, a trebalo bi biti plodova pogotovo, ako posluži vrijeme u cvatnji govori Drago, a u pozadini čujem još nekoliko brojnih pitanja.
Teško je to objasniti u dvije riječi. Kupite u četvrtak Zadarski list pa u prilogu Plodovi sve će biti lijepo napisano savjetujem Dragu što od i njegovi suputnici prihvaćaju.
Biostimulatori i zaštita od maslinovog moljca
Pred nama je period cvatnje maslina. Prvi test masline kakav će biti ovogodišnji urod. Da bi se cvatnja i oplodnja što bolje odvijali uz povoljne vremenske prilike vrlo važno je dali maslina ima na raspolaganju sve ono što je potrebno za odvijanje ove delikatne faze rasta i razvoja.
U vremenu cvatnje maslina mora imati na zalihi dovoljno hranjiva, prvenstveno bora fosfora i dušika koji djeluju na razvoj prašnika, količinu polena i oplodnju. Zbog toga je u samom početku cvatnje obavezno obaviti prehranu putem lista s gnojivima koje sadrže ova hranjiva. Na njihovu bolju učinkovitost djeluju biostimulatori koji su prirodne aminokiseline kojih ima u svakoj maslini, ali u malim količinama. Pogotovo su dobri u stresnim situacijama, a to je upravo sada.
Uz prskanje maslina folijarnim gnojivima i biostimulatora obaviti zaštitu od prve generacije maslinovog moljca koji se redovito javlja s nekim od za to dozvoljenim insekticidima.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Reakcije trenera
DANIJEL JUSUP NAKON RAZBIJANJA BORCA: Ključ je bio u zaustavljanju Valinskasa i Gagića
Svijet
kraj rata
Sirijski pobunjenici preuzeli vlast, žele ‘dobre odnose’ sa svim zemljama
Hrvatska
Predsjednički kandidat HDZ-a
Primorac: Vukovar kao grad svjedoči da Hrvatska ide naprijed
Svijet
BERLINSKA DEKLARACIJA
Europske sile obećale sigurnosna jamstva Ukrajini uoči Trumpova povratka
Plodovi zemlje i mora
VINSKA OMOTNICA
Dobio odbijenicu jer nije nabavio – dron?!
Županija
pitanje zaštite
RAT NA OTOKU Simbol čipke kao kamen razdora Pažana i Novaljaca
Zadar
LUKSUZNI HOTEL
Na prvom Danu karijera Zadrani upoznali privlačne ponude Hyatta
Plodovi zemlje i mora
najulov 2024.
Neočekivan ulov mladog ribolovca Andrije Reljića s Dugog otoka
Hrvatska
poznata imena
ANKETA Na predsjedničkim izborima bit će osmero kandidata. Kome ćete dati svoj glas?
Kultura
"NA KRALJEVU PUTU"