Popucale trišnje iskoristiti za rakiju

Nikako da spojimo  dva tri sunčana dana, a meteorolozi  nas uporno uvjeravaju da će biti bolje vrijeme  slijedeći tjedan. A kakvo će biti vrijeme tijekom ljeta to još  nitko sa sigurnošću ne može  tvrditi. Vrijeme tijekom svibnja ne ide na ruku poljodjelaca. Ne samo učestale oborine  koje nisu prevelike već ispod  prosječe temperature negativno su se odrazile na rast i  razvoj poljoprivrednih kultura.
Nakon olujne bure zavladala južina i donijela kišu.
Ožegotine na listovima
Bez obzira koliko kiša nije  u ovom trenutku potrebna  razveselila je poljoprivrednike, prvenstveno voćare. Kiša  je oprala sol s lišća voća koju  je nanijela orkanska bura.
– Sada mogu obaviti zaštitu  i prehranu preko lista govori  Alen Mijac vlasnik nasada  bresaka u Veljanama.
Bez obzira što je pala kiša  na breskvama koje su sa sjeverne strane voćnjaka i bile  su izložene buri stradale su  od posolice. Lišće im je  sprženo, ali ima ožegotina na  jednogodišnjim grančicama  žali se Alen. Ožegotine na  grančicama su veći problem  jer slijedeće proljeće, ukoliko  dobro ne zarastu morati će se  ukloniti i sve to će imati posljedice na daljnji rast i rodnost stabala.
Prorjeđivanje plodova
Ovo proljeće breskve su se  više nego odlično oplodile.  Čak i previše saznajemo od  Alenovog strica Josipa koji sa  suprugom Mirom obavlja  prorjeđivanje bresaka. Ovaj  posao se je otegnuo jer nema  radnika.
– Još ništa nije kasno jer u  našem nasadu zastupljene su  sorte različitih rokova zrenja.  Imamo od onih koje će biti za  berbu početkom lipnja, pa do  onih koje se beru tek u rujnu.  Ove za berbu u rujnu najtraženije su, ali ih je i najteže  sačuvati od bolesti pojašnjava Josip.
Posao prorjeđivanja plodova bresaka jedino je moguće  obaviti ručno. Kod jabuka postoje kemijski pripravci koji  svojim djelovanjem izazivaju  opadanje viška plodova koji  su u kiticama. Kod bresaka  plodovi su pojedinačno i moraju se ručno prorjeđivati.  Ukoliko bi se ostavili svi plodovi bili bi sitni, a takve  tržište ne prihvaća. Plod od  ploda na grančici mora biti  udaljen oko deset centimetara pojašnjava tehnologiju  prorjeđivanja gospođa Mira.
Trešnje za rakiju
Osim bresaka Mijaci imaju  nasad trešanja. Trešnje su ove  godine stupile u puni rod.  Trebalo se je započeti s berbom i njihovom prodajom  vratiti dio sredstava koje smo  uložili u proizvodnju, ali  učestale kiše prouzročile su  pucanje plodova ranih sorata. Na stablima je popucalo  više od šezdeset posto zrelih  plodova. Takvi plodovi nisu  za tržište.
Ali ima i zdravih što s njima? –  pitam Josipa.
– Nemoguće je tijekom berbe odvajati zdrave od  oštećenih plodova, već treba  sve pobrati pa obaviti sortiranje. Pokušali smo to, ali  troškovi berbe, naknadnog  sortiranja su toliki da se neisplati. Osim toga ukoliko  trešnja prođe dva tri puta  kroz ruke se ošteti i brzo gnjili  pojašnjava Mijac.
Mijaci su početkom Domovinskog rata doselili iz  Slankamena. U Srijemu je  tradicija da niti jedna voćka  ne propadne. Ono što nije za  potrošnju u sviježem stanju  završi kao odlična sirovina za  rakiju. Rakija od trešanja je  cjenjena ne samo u Srijemu,  već u Slavoniji, a i Mađarskoj.  Pa zašto ne bi i od ravnokotarskih trešanja počastio prijatelje dobrom rakijom  što u  šali, što u muci komentira Josip Mijac.
Krumpira kao u priči
Dok paprika, rajčica, lubenica i ostalo ljetno povrće  čeka primjerene temperature  da počnu s intenzivnim rastom i razvojem ovakvo vrijeme pogoduje krumpiru.
Diljem Ravnih kotara  krumpiri su više nego odlični  i njihovo vađenje započeti će  za nekoliko dana.
– Ovo proljeće nije ih trebalo zalijevati, pogotovo kod  nas u Bari saznajem na fešti  povodom blagdana svetog  Paškvala u Tinju od Ćire koji  redovito sadi nekoliko stotina  kilograma sjemenskog krumpira.
Isto je i s otočkim krumpirima koji su nekada bili prodavani diljem bivše države, a  danas se proizvode samo za  vlastite potrebe. -Sutra dolazim u grad i donijeti ću ti  kašetu mladih krumpira javlja mi prijatelj Željko s otoka  Pašmana i nastavlja. Proljetos  sam posadio pedeset kilograma krumpira i izvaditi ću više  od tone hvali se Željko.
Mladi krumpir iz otočke  crvenice nije obična hrana  već delicija. Frigan na maslinovom ulju melem je za svake nepce.
Resa na maslinama u  izobilju
Jučer me zvao maslinar  Drago iz Kukljice. Putujem  brodom u Zadar i s mojim  otočanima diskutiram kada i  s čime zaštititi maslinu. Pojavi li se sunce i nekoliko toplih  dana početi će pucati prvi  cvjetovi. Resa ima u izobilju,  a trebalo bi biti plodova pogotovo, ako posluži vrijeme u  cvatnji govori Drago, a u pozadini čujem još nekoliko  brojnih pitanja.
Teško je to objasniti u dvije  riječi. Kupite u četvrtak Zadarski list pa u prilogu Plodovi sve će biti lijepo napisano  savjetujem Dragu što od i  njegovi suputnici prihvaćaju.

Biostimulatori  i zaštita  od  maslinovog   moljca
Pred nama je period cvatnje  maslina. Prvi test masline kakav će biti ovogodišnji urod. Da  bi se cvatnja i oplodnja što bolje odvijali uz povoljne vremenske prilike vrlo važno je dali  maslina ima na raspolaganju  sve ono što je potrebno za odvijanje ove delikatne faze rasta i  razvoja.
U vremenu cvatnje maslina  mora imati na zalihi dovoljno  hranjiva, prvenstveno bora fosfora i dušika koji djeluju na razvoj prašnika, količinu polena i  oplodnju. Zbog toga je u samom početku cvatnje obavezno obaviti prehranu putem lista  s  gnojivima koje sadrže ova  hranjiva. Na njihovu bolju  učinkovitost djeluju biostimulatori koji su prirodne aminokiseline kojih ima u svakoj maslini, ali u malim količinama. Pogotovo su dobri u stresnim situacijama, a to je upravo sada.
Uz prskanje maslina folijarnim gnojivima i biostimulatora  obaviti zaštitu od prve generacije maslinovog moljca koji se  redovito javlja s nekim od za to  dozvoljenim insekticidima.